ZNANSTVENI SKUP "POMORSKO PRAVO I PRAVO MORA - INTERESI HRVATSKE"

ZAGREB, 24. listopada (Hina) - Jadranski zavod Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) organizator je jednodnevnoga znanstvenog skupa "Pomorsko pravo i pravo mora - interesi Hrvatske" što se danas održava u palači Akademije.#L# Pomorsko pravo i pravo mora dvije su grane od posebnoga interesa za hrvatsku državu, a dokaz velike pozornost koju HAZU posvećuje tim temama jest i današnji skup, istaknuo je u uvodnome slovu predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan. Izrazio je i uvjerenost da će znanstveni skup pridonijeti novim spoznajama o pomorskomu pravu i pravu mora, ali i potvrditi sve što je postignuto tijekom povijesti te u aktualnoj praksi pomorstva i pomorskoga prava u Hrvatskoj. Voditelj Jadranskoga zavoda Vladimir Đuro Degan podsjetio je pak da je ta znanstvena i istraživačka ustanova još za bivše Jugoslavije okupljala sve stručnjake iz pomorskoga prva i prava mora te da je ta djelatnost nastavljena i nakon stvaranja samostalne hrvatske države, budući da je u Hrvatskoj i koncentriran najveći broj stručnjaka iz toga područja. Po njegovim riječima Jadranski zavod svake dvije do tri godine priređuje slične skupove s ciljem da se posredstvom izvješća znanstvenika i stručnjaka i u raspravi razmotre novi međunarodni instrumenti i konvencije sa stajališta hrvatskih interesa. Što se pak tiče aktualnoga stanja hrvatsko-slovenskih odnosa u svjetlu hrvatskoga proglašenja ribolovno-ekološke zone u Jadranu, Degan je istaknuo kako to uopće nije tema današnjega znanstvenog skupa. Nakon odluke Hrvatskoga sabora organizator je zaključio da više ne treba raspravljati o proglašenju ribolovno-ekološke zone, rekao je, dodavši da će ta tema biti dotaknuta samo u svezi nekih jurisdikcija glede gospodarskoga pojasa. Osim toga posebice nije vrijedno raspravljati, napomenuo je, što Slovenci misle ili hoće, jer se to nas ne tiče. Hrvatska je pomorska država koja ima najdužu obalu na Jadranskome moru, dometnuo je. Zbog stjecaja povijesnih okolnosti, podsjetio je Degan, Hrvati su među svim slavenskim narodima jedini narod koji ima čak svu pomorsku i ribarsku terminologiju na svojemu jeziku. U nizu stručnih izlaganja tako je, primjerice istaknuto da Republika Hrvatska kao pomorska država ima osobiti interes pratiti unifikacijske težnje u uređenju pomorskopravnih odnosa. Ivo Grabovac, profesor na splitskome Pravnom fakultetu, smatra da je Hrvatska dužna ratificirati i primjenjivati konvencije i dogovore iz područja sigurnosti plovidbe te njihove česte izmjene i dopune. Jer, dodao je, riječ je o danas općeprihvaćenim međunarodnim obvezama koje brodovi moraju ispunjavati ako žele nesmetano u inozemne luke uplovljavati i isplovljavati. Hrvoje Kačić govorio je o najnovijim kretanjima u pravnome uređenju instituta zajedničke havarije, a Dragan Bolanča kritički se osvrnuo na Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je Hrvatski sabor prihvatio 15. listopada. (Hina) ip mc