ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Znanstvenim skupom "Ekonomska politika - tečajna politika i gospodarski razvoj" danas je obilježena deseta godišnjica izdavanja časopisa za ekonomsku teoriju i politiku "Ekonomija/Economics" te je
predstavljen njegov 10. broja posvećen istoj temi.
ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Znanstvenim skupom "Ekonomska
politika - tečajna politika i gospodarski razvoj" danas je
obilježena deseta godišnjica izdavanja časopisa za ekonomsku
teoriju i politiku "Ekonomija/Economics" te je predstavljen njegov
10. broja posvećen istoj temi.#L#
Tema jubilarnog broja, prema riječima jednog od glavnih i
odgovornih urednika časopisa Guste Santinija, nametnula se sam po
sebi, budući se ove godine navršava i desetljeće Antiinflacijskog
programa, čiji je sastavni dio već deset godina stabilna kuna.
Obzirom na proteklo razdoblje, začuđuje trenutna zabrinutost
političkih i ekonomskih krugova oko vanjskotrgovinskog deficita,
deficita tekućeg računa platne bilance i inozemnog duga, jer je sve
to posljedica desetogodišnje ekonomske politike kojoj je 'kamen
temeljac' tečajna politika, kazao je Santini.
Po njegovom mišljenju dugogodišnja primjena apreciranog tečaja
kune ima za posljedicu i smanjenje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva, uništenje prerađivačke industrije, visoku
nezaposlenost, kao i pad pokrivenosti uvoza izvozom.
Ipak, akademik Ivo Perišin drži kako se u ocjeni posljedica tečajne
politike treba odgovoriti i na pitanja da li je uistinu tečaj kune
uzrokovao sve to ili takvo stanje gospodarstva iziskuje postojeću
politiku te da li je u ovakvim uvjetima uopće moguća neka druga
politika tečaja, odnosno "gdje je skriven taj veliki izvozni
potencijal gospodarstva koji bi se pojavio drukčijom tečajnom
politikom".
Fiksni tečaj kune 'krivcem' za rastući deficit platne bilance te
vanjski dug i rast BDP-a temeljen na domaćoj potrošnji, a ne izvozu
drži i Gorazd Nikić. Po njegovom bi mišljenju najbolja "strategija
izlaska" iz te situacije bilo postepeno dugoročno popuštanje
tečaja kune, kao npr. u Sloveniji, koja je na taj način, uz nešto
višu inflaciju, postala najperspektivnija zemlja u regiji.
On drži da bi trebalo izraditi najvjerojatnije trogodišnji
deprecijacijski plan. Iako bi deprecijacija izazvala određeni
pritisak na rast cijena, to bi se ponajprije odnosilo na uvozne
proizvode, dok bi se kod domaćih proizvoda to osjetilo samo kod onih
kod kojih potražnja ovisi samo o cijeni, drži Nikić.
Pritom naglašava da, s obzirom da Hrvatska želi ući u EU 2007., ne
treba gubiti iz vida da to nosi, u roku od dvije godine, uvođenje
eura, odnosno gubitak monetarnog suvereniteta u kojem se svi
gospodarski šokovi rješavaju smanjivanjem plaća i otpuštanjima.
(Hina) rub ds