ILOK, 24. listopada (Hina) - U Iloku je danas počeo dvodnevni znanstveni skup "Treći dani Julija Benešića".
ILOK, 24. listopada (Hina) - U Iloku je danas počeo dvodnevni
znanstveni skup "Treći dani Julija Benešića". #L#
Na skupu sudjeluju znanstvenici koji se bave proučavanjem hrvatske
kulturne, jezične, znanstvene i povijesne baštine Iloka, Slavonije
i Srijema, s posebnim osvrtom na književnika i jezikoslovca Julija
Benešića (rođen u Iloku 1883., umro u zagrebu 1957.).
Nakon otvorenja skupa u prostorijama Gradskog poglavarstva i
pozdravnih riječi ravnatelja Gradskog muzeja Mate Batorovića o
Benešićevoj leksikografskoj i jezikoslovnoj djelatnosti govorili
su pročelnik Katedre za hrvatski standardni jezik Filozofskog
fakulteta u Zagrebu dr. Marko Samardžija, dr. Marija Znika s
Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu, dr. Ivo Pranjković s Odsjeka
za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Branko Kuna s
Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.
O jezikoslovlju dr. Ilije Abjanića (Stari Mikanovci 1868. -
Vinkovci 1946.), liječnika, kulturnog djelatnika, saborskog
zastupnika i publicista, koji je 1930. završio opći Ljekarski
rječnik hrvatskoga govora s dodatkom Erotica croatica (s oko 90.000
riječi najopsežniji terminološki rječnik, koji nije neobjavljen),
a sastavio je i opći medicinski rječnik Ljekarsko vještačko
nazivlje općeg hrvatskog govora 1931., govorio je mr. Ante Selak s
Učiteljske akademije u Zagrebu.
U okviru Trećih dana Julija Benešića večeras će u Iloku biti
predstavljen rječnik Martina Jakšića "Divanimo po slavonski", a za
sutra su predviđena znanstvena izlaganja o piscu i povjesničaru fra
Mladenu Barbariću, povjesničaru Antunu Bošnjakoviću, pjesniku i
prevoditelju Josipu Karloviću te slovačkom piscu Adamu Verešu koji
su životom i djelom vezani uz Ilok i iločki kraj.
Treći dani Julija Benešića završit će predstavljanjem ljetopisa
franjevačkog samostana Šarengrad (1683.-1853.).
Znanstveni skup o Juliju Benešiću priredili su Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, Katedra za hrvatski standardni
jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Muzej grada
Iloka.
Julije Benešić se bavio književnim, kazališnim, prevodilačkim,
jezikoslovnim i uredničkim radom. Autor je brojnih rasprava o
domaćim i stranim, najviše poljskim autorima, u dva navrata bio je
intendantom Hrvatskog narodnog kazališta, afirmirajući domaći
repertoar. Preveo je brojna djela njemačke, ruske, najviše poljske
književnosti, objavio Hrvatsko-poljski rječnik, a u rukopisu je
ostavio Poljsko-hrvatski, te uspostavio hrvatsko-poljske
kulturne veze. Surađivao je na Akademijinom Rječniku hrvatskog
jezika i uređivao ediciju Suvremeni hrvatski pisci.
(Hina) žd jn