ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Fenomen 'krstjani' u srednjovjekovnoj Bosni i Humu", na kojem sudjeluje tridesetak znanstvenika, otvoren je danas u Hrvatskom institutu za povijest, koji ga
organizira sa sarajevskim Institutom za historiju.
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Dvodnevni međunarodni znanstveni
skup "Fenomen 'krstjani' u srednjovjekovnoj Bosni i Humu", na kojem
sudjeluje tridesetak znanstvenika, otvoren je danas u Hrvatskom
institutu za povijest, koji ga organizira sa sarajevskim
Institutom za historiju.#L#
Skup se održava u prigodi obilježavanja 800. obljetnice
bilinopoljske abjuracije, jednog od važnijih događaja iz najranije
povijesti srednjovjekovnog Bosanskog banata - odricanje od
krivovjerja i prihvaćanje normi monaškog života Rimske Crkve od
strane vodećih crkvenih dostojanstvenika.
Mnogi su pokušavali prisvojiti krstjane, od marksista koji su u
njima vidjeli preteču socijalizma do Bošnjaka koji u njima nalaze
vlastite korijene, a i naziva ih se različitim imenima, katolički
izvori zovu ih patarenima, a pravoslavni bogumilima, rekao je
akademik Franjo Šanjek, predsjednik Organizacijskog odbora.
Šanjek drži da bi skup trebao odgovoriti na pitanje tko su zapravo
bosansko-humski krstjani i vidjeti što se napravilo u
historiografiji, koja ih istražuje više od 150 godina, s obzirom da
su ti stavovi nerijetko bili društveno-politički, etnički i
ideološki obojeni.
Krstjani, jedna od najkontroverznijih tema bosanske povijesti,
predmet su raznih mitoloških iskaza, istaknuo je Husnije
Kamberović, direktor sarajevskog Instituta za historiju,
izrazivši nadu da će skup te iskaze odbaciti i približiti ih
povijesnoj istini.
Znanstvenici iz Hrvatske, BiH, Italije, Bugarske i Francuske
predavanja izlažu u četiri tematska bloka - Društveno-politički
aspekti povijesti Crkve bosansko-humskih krstjana, Krstjani u
povijesnim vrelima, Religiozni aspekti Crkve bosansko-humskih
krstjana i Bosansko-humski krstjani u kulturi i umjetnosti.
(Hina) ag mc