ZAGREB, 21. velja~e (Hina) - Hrvatska se na podno{enje kandidature za ~lanstvo u EU odlu~ila sad zato {to joj to njezini rezultati omogu}uju i nada se kako }e se Petnaestorica o tome povoljno izraziti i uskoro joj priznati status
slu`benog kandidata, izjavio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} u autorskom ~lanku za subotnje izdanje francuskog dnevnika Le Mondea.
ZAGREB, 21. velja~e (Hina) - Hrvatska se na podno{enje kandidature
za ~lanstvo u EU odlu~ila sad zato {to joj to njezini rezultati
omogu}uju i nada se kako }e se Petnaestorica o tome povoljno
izraziti i uskoro joj priznati status slu`benog kandidata, izjavio
je hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} u autorskom ~lanku za
subotnje izdanje francuskog dnevnika Le Mondea.#L#
"Hrvatska je upravo podnijela kandidaturu za ulazak u Europsku
uniju i tako odgovorila na te`nje svojih gra|ana, uvjerena kako
napredak koji je ostvarila, posebice posljednjih nekoliko godina,
opravdava njezinu odluku", pi{e predsjednik Mesi} na po~etku
op{irnog ~lanka objavljenog u rubrici Horizons Debats.
"U trenucima povijesnog {irenja Unije, Hrvatska odlu~no izra`ava
`elju da svoju sudbinu utka u zajednicu europskih naroda s kojima
dijeli vrijednosti ujedinjene Europe, temeljene na demokraciji,
pravu, toleranciji i slobodnom poduzetni{tvu. Hrvatska 2007.
godinu postavlja sebi za cilj", napisao je hrvatski predsjednik.
U me|uvremenu }e Hrvatska, prema rije~ima njezina predsjednika,
nastaviti prilago|ivati svoje institucije, gospodarstvo i dru{tvo
standardima Unije. "Ako podnosimo kandidaturu sada, to je stoga {to
nam to na{i rezultati omogu}uju. Zdu{no se nadamo kako }e
Petnaestorica povoljno prihvatiti na{u odluku, priznaju}i nam
uskoro status slu`benoga kandidata, te otvaraju}i pregovore o
~lanstvu".
Svojim polo`ajem Hrvatska je sredozemno pro~elje srednje Europe,
koju se pridru`uje Petnaestorici, rekao je Mesi}, podsje}aju}i
kako ju je 1990. godine razina njezinoga gospodarskog razvoja
smje{tala, uz Sloveniju, na ~elo tranzicijskih zemalja sposobnih
da se integriraju u EU. Te je ambicije "na neko vrijeme grubo
odgodio rat s kojim smo se suo~ili 1991.", no u me|uvremenu "oru`je
je ustupilo mjesto normaliziranim odnosima, otvaraju}i put pomirbi
sa Srbijom i Crnom Gorom, te put obnovi i suradnji", nagla{ava
Mesi}.
Presudni element u tom procesu jest povratak oko 300 tisu}a
izbjeglica, me|u kojima i 100 tisu}a srpskog podrijetla, pi{e
hrvatski predsjednik te dodaje da Hrvatska ula`e intenzivne napore
kako bi obnovila ku}e svih hrvatskih gra|ana.
"Uvjereni u neophodnost pravi~ne i trajne pomirbe, u potpunosti
sura|ujemo s Me|unarodnim kaznenim sudom u Haagu. Smatramo kako svi
optu`eni za ratne zlo~ine, pa bili oni i vojnici koji su branili
na{u zemlju, moraju stati pred lice pravde, kako bi se ustanovila
osobna odgovornost te istovremeno otklonilo bilo kakvo skupno
optu`ivanje cijelih naroda", pi{e u ~lanku za Le Monde predsjednik
Mesi}.
Predsjednik tako|er izra`ava uvjerenje kako je Hrvatska po
mnogo~emu dostigla ve}inu budu}ih ~lanica Europske unije, isti~u}i
kako je prihod po glavi stanovnika ve}i od pet tisu}a eura godi{nje,
kako je gospodarski rast 5 posto, inflacija ni`a od 3 posto, "a tome
valja pribrojiti sve ve}u dobit od turizma, s vi{e od 7 milijuna
posjetitelja u 2002. godini".
No vi{e od svih tih podataka, isti~e Mesi}, kandidaturu opravdava
"`elja za priklju~enjem Europskoj uniji goleme ve}ine na{ih
gra|ana, koja se preto~ila u jednoglasnu odluku hrvatskog
parlamenta".
Osim na trgovinskom planu, gdje je Hrvatska dubinski povezana s
Europskom unijom, sa ~ijim ~lanicama ostvaruje dvije tre}ine svoje
ukupne razmjene, hrvatski predsjednik ocjenjuje kako je na
politi~kom planu o~it napredak u ispunjavanju kopenha{kih uvjeta.
"Hrvatska je, iako teoretski raspola`e razdobljem od {est godina,
ve} sad ispunila vi{e od polovice obveza preuzetih 2001.,
Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU", pi{e hrvatski
predsjednik.
"Nacionalni program za Europsku uniju Vladin je putokaz koji
objedinjuje mjere uskla|ivanja na{eg zakonodavstva", ka`e Mesi}.
^itatelje Le Mondea Mesi} podsje}a na bitnu ulogu Francuske u
institucionalnom pribli`avanju Hrvatske i ostalih zemalja regije
uniji kroz proces pokrenut Zagreba~kim summitom u studenome 2000.
godine, uprili~enim na poticaj predsjednika Jacquesa Chiraca.
"Prosinca 2001., prilikom posjeta predsjednika Chiraca Zagrebu,
iznova sam se mogao uvjeriti u njegovu potporu na{im europskim
ambicijama. Potpora koju nam daje Francuska izrazila se i nedavnim
glasovanjem u Nacionalnoj skup{tini u prilog ratifikaciji na{eg
Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju", ka`e hrvatski
predsjednik.
Tako|er iznosi uvjerenje da }e hrvatsko podno{enje kandidature
biti "ohrabrenje za zemlje jugoisto~ne Europe - Makedoniju,
Albaniju, Srbiju i Crnu Goru, te Bosnu i Hercegovinu - te im pomo}i
da prona|u novu volju za nastavak reformi". Svjesna kako je to od
op}e koristi za regiju, Hrvatska }e "nastaviti i poja~ati suradnju
s tim zemljama, kako bi olak{ala njihov gospodarski oporavak i
politi~ku normalizaciju".
Predsjednik Mesi} ka`e za Le Monde kako u 2007. godini hrvatski
narod vidi ostvarenje svoje te`nje "da se vrati svojim europskim
korijenima".
"Europska integracija Hrvatske treba i}i svojim ritmom i u skladu s
vlastitim rezultatima. Na nama je bilo da odredimo najbolji
trenutak za podno{enje kandidature, za to smo bili i odgovorni
na{im gra|anima. Sada je to u~injeno", ocjenjuje predsjednik.
"Ono {to o~ekujemo od Unije, to je da prou~i na{u kandidaturu,
odmjeri na{u odlu~nost, prije nego {to nam prizna status slu`benog
kandidata. U svemu ostalom, na nama je da se doka`emo", zaklju~uje
predsjednik Mesi} u ~lanku za subotnji broj francuskog Le Mondea.
(Hina) dam rt