ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Vatikanski dnevnik Osservatore Romano oštro je kritizirao nacrt prvih 16 članaka budućeg Ustava Europske unije, jer se u njemu ne spominje Bog ni kršćanska baština.
ZAGREB, 11. veljače (Hina) - Vatikanski dnevnik Osservatore Romano
oštro je kritizirao nacrt prvih 16 članaka budućeg Ustava Europske
unije, jer se u njemu ne spominje Bog ni kršćanska baština.#L#
Vatikanski dnevnik u svom komentaru ističe da se u "nacrtu Ustava
ignoriraju izvorni korijeni Europe", te da će se time Europa
"odreći važnog dijela svoje povijesne baštine".
Valery Giscard d'Estaing, predsjednik Konvencije o budućnosti
Europe, predstavio je krajem prošlog tjedna nacrt prvih 16 članaka
budućeg Ustava Europske unije, koji govore o najvažnijim pitanjima
buduće Europe: vrijednostima, ciljevima i podjelama ovlasti između
zemalja članica i Unije.
U drugom članku koji govori o "vrijednostima Unije", ne spominje se
Bog ni kršćanska baština, što je tražio Vatikan i neke zemlje
članice.
"Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog
dostojanstva, slobode, demokracije, vladavine prava i poštovanja
ljudskih prava, vrijednostima koje su zajedničke svim državama
članicama. Njihov je cilj društvo mira, kroz prakticiranje
tolerancije, pravde i solidarnosti", glasi 2. članak nacrta
Ustava.
"Spominjanje Božjeg imena u Ustavu Europske unije u skladu je s
njezinim razvojem od gospodarske u vrijednosnu zajednicu", izjavio
je predsjednik Vijeća biskupskih konferencija zemalja članica EU-a
Josef Homeyer. "Ako se o toj vrijednosnoj zajednici misli dublje od
slogana, tada se mora znati gdje su temelji njezinih vrijednosti",
rekao je biskup, dodajući da "spominjanje Boga u preambuli budućeg
Ustava ne znači povredu odijeljenosti crkve od države".
Spominjanje Boga i kršćanske baštine nije jedino pitanje, koje je
izazvalo reakcije čim je nacrt objavljen. Najveće kritike na nacrt
Ustava stigle su iz "euroskeptičnih" zemalja, koje se zauzimaju za
očuvanje nacionalnog suvereniteta i protive se pretvaranju
Europske unije u federaciju.
Predstavnik Europskog parlamenta u Konvenciji, danski
parlamentarac Jens-Peter Bonde tvrdi da bi Europska unija prema
nacrtu Ustava bila "centraliziranija od Sjedinjenih Američkih
Država".
Bondea smeta i sama činjenica što se radio nacrt Ustava. "U početku
su govorili o 'ustavnom sporazumu', a sada se riječ Ustav spominje
32 puta u 15 članaka".
Bonde se okomio i na 9. članak nacrta Ustava, koji, prema njemu
označava "povijesni zbogom europskim nacionalnim državama i
početak europske superdržave".
"Ustav i zakoni, koje usvoje institucije Unije prema nadležnostima
koje im po Ustavu pripadaju, imaju prednost pred zakonima država
članica", glasi 9. članak nacrta Ustava.
Predstavnik britanske vlade u Konvenciji Peter Hain izjavio da ne
može prihvatiti da "ekonomsku politiku vodi Unija". London također
ne prihvaća da se u Bruxellesu u najvećoj mjeri formira vanjska i
obrambena politika EU-a.
Nacrtom Ustava uglavnom su zadovoljne one zemlje, koje su i inače
sklone eurofederalizmu, poput Njemačke, te nadnacionalne
institucije EU-a: Komisija i Parlament.
(Hina) sv sd