POSLOVNI PREGLED BROJ 299

POSLOVNI PREGLED broj 299 18. - 24. siječnja 2003. SADRŽAJ: PREMIJER RAČAN S GOSPODARSTVENICIMA VLADA ODLUČILA "SUNČANI HVAR" PRODATI TERMAMA ČATEŽ PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O RADU POSLAN SABORU SUGLASNOST HEP-U ZA PREDARBITRAŽNI POSTUPAK O KRŠKOM PREDLOŽEN ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA DUŽNOSNIKA HRVATSKA JE SPREMNA ZA NAFTNI ŠOK POTPISANI UGOVORI O SUFINANCIRANJU PROIZVODNIH PROJEKATA U VUKOVARU SABOR POTVRDIO UGOVORE O ZAJMU MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ NASTAVAK RASTA GRAĐEVINSKE DJELATNOSTI MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A REKORDNIH 5,9 MILIJARDI DOLARA KREDIT EBRD-A BANCI HVB CROATIA VRIJEDAN 15 MILIJUNA EURA DOBIT BANKE HVB CROATIA U 2002. GODINI 43 MILIJUNA KUNA NA VISA KARTICE U RH U PROSINCU POTROŠENO 46 MILIJUNA KUNA PLIVA PRODALA SVOJU TVRTKU ADRIA SERVIS D.O.O. IDUĆI TJEDAN PREGOVORI S RUSKIM "MEČELJEM" O SISAČKOJ ŽELJEZARI AGROKOR DAO NAJBOLJU PONUDU ZA BEOGRADSKI "FRIKOM" VIKTORU LENCU 17 MILIJUNA DOLARA ZAJMA HBOR-A UZ DRŽAVNO JAMSTVO HŽ OČEKUJE 453 MLN KUNA PRIHODA OD PRIJEVOZA NA 10. KORIDORU TVRTKA B4B ZAPOČELA PROJEKT INFORMATIZACIJE TELEKOMA CRNE GORE STEINER: NAFTNA KOMPANIJA INA VRAĆA SE NA KOSOVSKO TRŽIŠTE "NAŠICECEMENT": NETO DOBIT U 2002. GODINI 119 MILIJUNA KUNA MONTAŽA Đ. ĐAKOVIĆA: GRADNJA MOSTA "GACKA" POPUNJAVA KAPACITETE PBZ AMERICAN EXPRESS U 2002. POVEĆALA DOBIT ZA 44 POSTO U ODNOSU NA 2001. S PREDSTAVNICIMA EBRD-A O PRIVATIZACIJI 4 HOTELSKE TVRTKE U OBNOVU HOTELA HTP BABIN KUK ULOŽENO 140 MILIJUNA KUNA OTPIS DUGA "DALMATINKE" MICROSOFT I HP PREDSTAVILI RJEŠENJA ZA VELIKE POSLOVNE SUSTAVE ZAGREB ĆE PODNIJETI KANDIDATURU ZA EU ILI U ATENI ILI U BRUXELLESU RH IMA POTPORU NJEMAČKE ZA KANDIDATURU ZA EU POSLOVNI SUSRET GOSPODARSTVENIKA ZAGREBA I ŠANGAJA SINDIKATI ODBILI INICIJATIVU HUP-A ZA SASTANKOM O IZMJENAMA ZAKONA O RADU PROMJENE ZAKONA O RADU REZULTAT SU DOGOVORA DRŽAVE I POSLODAVCA SINDIKAT POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA NAJAVLJUJE INDUSTRIJSKE AKCIJE SINDIKAT ZATRAŽIO OSTAVKU UPRAVE CRIKVENIČKOG "JADRANA" SSSH POHVALIO VLADINU ODLUKU DA IPAK PRODA "SUNČANI HVAR" SASTANAK PREDSTAVNIKA VLADE I HUP-A O REFORMI RADNOG ZAKONODAVSTVA AUSTRIJSKO-HRVATSKA KOOPERACIJSKA BURZA NA PODRUČJU PLASTIKE NAJAVLJEN MEĐUNARODNI SAJAM FRANŠIZE I POSLOVNIH PARTNERSTVA HRVATSKA MOŽE OČEKIVATI PORAST BROJA AUSTRIJSKIH I NJEMAČKIH TURISTA SAJAM "VIROEXPO 2003" OD 24. DO 26. SIJEČNJA U VIROVITICI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PREMIJER RAČAN S GOSPODARSTVENICIMA Potrebno je ustrajati na reformama, za dizanje konkurentnosti gospodarstva treba ulagati u obrazovanje, regionalni iskorak treba biti na partnerskim odnosima, potrebno je jačati hrvatsku gospodarsku diplomaciju, osnovni su naglasci sa susreta održanog u ponedjeljak premijera Ivice Račana i četrdesetak vodećih hrvatskih gospodarstvenika. O mogućnostima novog razvojnog iskoraka s ciljem jačanja hrvatskog gospodarstva na domaćem i regionalnom tržištu premijer Račan sa suradnicima u Banskim je dvorima razgovarao s vodećim ljudima Plive, Podravke, Agrokora, Vindije, Francka, Lure, Končara i drugih tvrtki prepoznatih kao potencijalnih "regionalnih igrača". Potreban je iskorak u podizanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i jačanju izvoza, a Vlada je spremna sve svoje resore i resurse staviti u tu funkciju, poručio je premijer. Najavio je pritom i bitku protiv birokratskog mentaliteta, oštar sukob s takvim mentalitetom i u Vladinim resorima. Račan je najavio mjere za dodatno stimuliranje izvoza, za smanjenje administrativnih prepreka, za poticanje uvoza suvremenih tehnologija, porezne olakšice za poticanje razvoja i istraživanja, skore odluke o stavljanju na raspolaganje neiskorištene državne imovine, te projekt Hrvatska - izvozno orijentirana zemlja koji se priprema s Hrvatskim vijećem za konkurentnost. Premijer je posebno istaknuo Vladinu ustrajnost na reformama, poručujući pritom da Vlada nema pravo gubiti vrijeme. Podsjetio je da je strateška orijentacija Vlade osposobiti Hrvatsku da bude spremna ući u EU 2007. I gospodarstvenici se slažu s potrebom provođenja reformi. Za konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu od Vlade očekujemo da još brže napravi svoj posao, posebno kad je riječ o reformama. Koliko brže i efikasnije budu te reforme toliko će se podići i konkurentnost gospodarstva, kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Posebno je istaknuta potreba reforme obrazovanja. Za konkurentan, atraktivan proizvod potrebno je ulagati u našu pamet, istaknuo je predsjednik Uprave Lure Željko Perić. On, kao i predsjednik Uprave Plive Željko Čović smatraju da tu Vlada može napraviti i više, npr. odbijanjem od porezne osnovice, poreznim kreditima za školovanje, za ulaganja u istraživanja i razvoj. Čović je pritom uputio i javni apel da se nakon nekoliko godina razgovora nešto napravi i oko osnivanja poslovne škole. Premijer Račan pritom poručuje da će ta škola morati biti izuzetno kvalitetna, jer Vladu "zapljuskuju" slične ideje i projekti koji bi uskoro mogli biti i realizirani. Račan je izrazio i Vladinu želju da doprinese strategiji povezivanja hrvatskih tvrtki, vlasničkom okrupnjavanju u cilju podizanja konkurentnosti i regionalnog iskoraka. Umjesto iscrpljivanja u žestokoj borbi na domaćem tržištu potrebno je zajedničko okupljanje za izlazak na regionalna tržišta, poručio je. Vlada u okrupnjavanju može djelovati samo tamo gdje je vlasnik, a ostalo treba ostvariti i pomoći razvojem tržišta kapitala, naglasio je predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac. Vezano za jači iskorak na regionalnom tržištu gospodarstvenici su upozorili na potrebu jačanja i hrvatske diplomacije, te potrebu da taj iskorak bude na partnerskim osnovama. Vrlo je slaba ili gotovo nikakva logistika naših predstavnika u zemljama regije, diplomacija mora napraviti puno više na popravku imidža, gospodarska diplomacija trebala bi više uvažavati princip reciprociteta, poručuju gospodarstvenici. Predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić ističe da se mora ići i razgovarati partnerski, jer će i BiH i Srbija otvoriti svoje police za hrvatske proizvode ako i mi otvorimo za njihove. S tim se slaže i premijer Račan koji ističe da se mogućnosti našeg ulaganja i izvoza moraju braniti i efiksanim slamanjem otpora za ista takva ulaganja u Hrvatskoj. Predstavnici tvrtki iznijeli su i neke probleme s kojima se suočavaju. VLADA ODLUČILA "SUNČANI HVAR" PRODATI TERMAMA ČATEŽ Hrvatska Vlada u četvrtak je, uz protivljenje ministra i potpredsjednika Vlade iz HSS-a, odlučila da se 62,3 posto dionica "Sunčanog Hvara" proda slovenskim "Termama Čatež". Pritom je zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da u pregovorima oko ugovora s "Termama Čatež" osigura sva potrebna jamstva za predviđena ulaganja, te raščisti sve što bi eventualno moglo biti sporno oko kredibiliteta "Termi Čatež", odnosno njihove vlasničke strukture. Prije potpisivanja ugovora HFP je zadužen da o prijedlogu ugovora izvijesti Vladu. Terme Čatež su za 62,3 posto dionica ponudile 74,5 milijuna kuna, obvezu zadržavanja zaposlenih u razdoblju od jedne godine, povećanje broja zaposlenih do 2008. za oko 38 posto, te u Sunčani Hvar u idućih pet godina uložiti 62,6 milijuna eura. Tri ministra HSS-a bili su protiv te odluke, a potpredsjednik Vlade Ante Simonić (HSS), uz ostalo je to argumentirao traženjem da se prethodno definira koncepcija razvoja turizma i strateških destinacija. PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O RADU POSLAN SABORU Hrvatska Vlada u četvrtak je Saboru poslala prijedlog izmjena Zakona o radu kojima se uz ostalo predviđa smanjenje otkaznih rokova i otpremnina, izjednačavaju prava zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme. Vlada je pozvala socijalne partnere na dijalog i iznalaženje zajedničkih rješenja o otvorenim pitanjima. Potreban nam je dijalog, poručio je premijer Ivica Račan, dodajući da oni koji idu u sukob ne čine dobro ni sebi ni drugima. Sindikate i poslodavce je pozvao da iskoriste idućih nekoliko tjedana i pokušaju postići suglasje kako o predloženim izmjenama ZOR-a tako i o rješenjima koja bi osigurala kvalitetniju zaštitu rada i radnika, primjerice o sustavu radničkih potraživanja, kvalitetnijoj sudskoj zaštiti radnih prava itd. Izmjene u ZOR-u koje predlaže Vlada nisu u cijelosti dobile potporu socijalnih partnera, jer su sporna tri-četiri instituta. Sindikati osporavaju smanjenje otkaznih rokova i otpremnina. Ministar rada Davorko Vidović kaže da je smisao toga smanjiti fiksni trošak poslodavaca u slučajevima kad se nađu u krizi. Po važećim odredbama otkazni rok može trajati od dva tjedna do šest mjeseci, a Vlada sada predlaže da najniži rok bude od dva tjedna do tri mjeseca, s tim da se zaštite stariji radnici. Konkretno, za radnike starije od 50 godina i s 20 godina staža otkazni rok bio bi povećan za još dva tjedna do najviše mjesec dana. Za otpremnine važeći zakon predviđa polovicu neto plaće za svaku godinu staža kod istog poslodavca, dok bi se po novome to također vezalo za godine staža, ali i bruto plaću. Otpremnine bi mogle ići do polovice plaće za rad kraći od godinu dana do četiri prosječne bruto plaće za najmanje 25 godina staža. Otpremnine se, kaže ministar Vidović redefiniraju kao naknada štete, a ne socijalno-zaštitna mjera. Sindikati se protive i novom određenju malog poslodavca. Sada se pod tim podrazumijeva poslodavac koji ima do 10 zaposlenih na neodređeno vrijeme, a po novome malim bi se poslodavcem smatrao onaj s najviše 20 zaposlenih. SUGLASNOST HEP-U ZA PREDARBITRAŽNI POSTUPAK O KRŠKOM Hrvatska je Vlada u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi za pokretanje postupka mirnog rješavanje sporova o Nuklearnoj elektrani Krško, temeljem Ugovora o energetskoj povelji. Time se ustvari kreće u predarbitražni postupak o nuklearci, a kako su već ranije najavili iz HEP-a, slovenskoj će se strani ponuditi da financijski kompenzira hrvatsku imovinu u nuklearci oduzetu slovenskom Uredbom iz 1998. godine. U ponudi HEP- a, izjavio je voditelj HEP-ova tima za NE Krško mr. Kažimir Vrankić, od slovenske će se strane zatražiti iznos od oko 720 milijuna dolara za polovicu hrvatskog vlasništva u nuklearci. Zajedno s kamatama koje se računaju od konca srpnja 1998. taj se iznos penje na više od 900 milijuna dolara. Slovenska strana iznos od 720 milijuna dolara već je ocijenila "previsokim i apsurdnim". Slovenci su još ranije iskazivali interes za otkup hrvatskog vlasničkog udjela u Krškom i za to nudili 150 milijuna dolara, što se s hrvatske strane tumači "simboličnim iznosom". Prema Energetskoj povelji rok da se slovenska strana očituje na predarbitražnu ponudu HEP-a je tri mjeseca, objasnio je mr. Vrankić. Ne odgovori li slovenska strana u tom roku, odbiju li ponudu, ili hrvatska strana odbije njihov mogući protuprijedlog ide se na međunarodnu arbitražu. PREDLOŽEN ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA DUŽNOSNIKA Hrvatska Vlada predložila je u četvrtak zakon po kojemu bi dužnosnici dok obnašaju javne dužnosti bili čisti profesionalci, dakle primali bi isključivo plaću za obavljanje te dužnosti. Dužnosnici u tom slučaju ne bi smjeli primati nikakvu drugu plaću ili naknadu, a izuzetak bi bili samo znanstvenici i kulturni djelatnici, predlaže se zakonom o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Ovo je zakon za rehabilitaciju politike, tvrdi ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Zakon se, kaže, temelji na pravnim, ali i moralnim standardima, on je zakon, ali i kodeks ponašanja, kazala je. Vladin je prijedlog da dužnosnik mora izvijestiti javnost o svom imovinskom stanju kad dolazi na dužnost i odlazi s nje, kao i po isteku svake kalendarske godine. Dužnosnici ne bi mogli biti članovi uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava, niti zadržati darove skuplje od 500 kuna. U slučaju da dobiju skuplji dar morali bi izvijestiti posebno Povjerenstvo, članove kojega će izabrati Sabor. HRVATSKA JE SPREMNA ZA NAFTNI ŠOK Hrvatska pripravna za nafti šok i krizu do koje bi moglo doći zbog (ne)prilika oko Iraka i u Venzueli, izjavio je premijer Ivica Račan u srijedu u Saboru. Hrvatska raspolaže s određenim zalihama nafte, koje su više od 15 dana koliko propisuje zakon, odgovorio je Račan na zastupničko pitanje. Rekao je da je osnovana radna skupina koja treba dnevno analizirati događaje vezane uz stanje oko Iraka. Procjene su da će manji problem biti dobava nafte, a znatno veći problem može biti oko cijene nafte, upozorio je Račan. Naveo je kako svjetski analitičari ne predviđaju poremećaje duže od mjesec, dva. Premijer je izrazio želju da se problem oko Iraka, ako je moguće, riješi bez rata i komplikacija koje mogu biti negativne za cijeli svijet, pa i Hrvatsku. POTPISANI UGOVORI O SUFINANCIRANJU PROIZVODNIH PROJEKATA U VUKOVARU U Vukovaru su u srijedu potpisani ugovori o sufinanciranju proizvodnih projekata koji su po Zakonu o obnovi i razvoju grada Vukovara namijenjeni otvaranju novih ili proširenju starih proizvodnih djelatnosti u Vukovaru. Ugovor su potpisali predsjednica Fonda za obnovu i razvoj Vukovara Diana Galić, predsjednik Uprave Slavonske banke d.d. Osijek Ivan Mihaljević i direktor vinkovačke podružnice Croatia banke Adam Adžić. Galić je rekla kako se Fond obvezao da će budućim korisnicima zajmova poslovnih banaka, s kojima je Fond potpisao ili će potpisati ugovore, dodijeliti nepovratnu potporu najviše do milijun kuna i to otplatom ugovorenih kamata za vrijeme počeka te otplatom prvih nekoliko obroka zajma. Uvjeti za odobrenje zajma razlikuju se ovisno o banci, rekla je Galić, dodavši kako će Fond slične ugovore uskoro potpisati i s ostalim bankama u Vukovaru. "Bit će to poticaj tvrtkama da više ulažu na vukovarsko područje", ocijenila je, rekavši kako je već prispjelo desetak zahtjeva za sufinanciranje proizvodnih projekata novcem Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara. SABOR POTVRDIO UGOVORE O ZAJMU MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ Hrvatski sabor je u četvrtak prihvatio zakone o potvrđivanju ugovora o zajmu između hrvatske Vlade i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, za ulaganja u mirovinski sustav, te za sređivanje zemljišnih knjiga i katastra. Zajam između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, namijenjen ulaganjima u mirovinski sustav, iznosi 27,5 milijuna dolara, rok otplate mu je 15 godina, a poček pet godina. Zajam za sređivanje zemljišnih knjiga i katastra, sklopljen s istom bankom, iznosi 26 milijuna eura, rok otplate mu je 15 godina, a poček pet godina. Saborski zastupnici izglasali su i zakone o potvrđivanju ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Litve, te Hrvatske i Albanije, kao i Zakon o potvrđivanju ugovora između hrvatske Vlade i Savezne Vlade SRJ o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI NASTAVAK RASTA GRAĐEVINSKE DJELATNOSTI Građevinska djelatnost u Hrvatskoj, primarno pod utjecajem izgradnje cesta, prošle je godine ostvarila dinamičan rast, a nastavak takvog trend najavljuju i podaci o rastu vrijednosti neto narudžbi i vrijednosti izdanih građevinskih dozvola. U listopadu lani građevinska je aktivnost, promatrana kroz odrađene sate radnika na gradilištima, bila za 4,9 posto viša nego u mjesecu prije, a za 12,5 posto viša u odnosu na listopad 2001. Prosječni godišnji porast tijekom deset prošlogodišnjih mjeseci kreće se na visokoj razini id 12,8 posto, dok je cjelogodišnji rast u 2001. iznosio tek 3,6 posto, navodi se u "Gospodarskim kretanjima" HGK pozivajući se na podatke Državnog zvoda za statistiku. Nastavak rasta građevinske djelatnosti najavljuju podaci o porastu vrijednosti neto narudžbi (84,7 posto u prvih šest mjeseci lani) i vrijednosti izdanih građevnih dozvola, koja je u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci prerasla vrijednost, za čak 53 posto iz cijele prethodne godine. To je ostvareno prvenstveno kao rezultat pokretanja izgradnje cesta, što pokazuju podaci da je u prvih deset mjeseci lani vrijednost predviđenih radova na tzv. ostalim građevinama (infrastruktura) u odnosu na 2001. uvećana 3,4 puta, dok je vrijednost izgradnje zgrada manja za 6,3 posto. U djelatnosti građevinarstva zabilježeno je najsnažnije povećanje bruto dodane vrijednosti u 2002., s godišnjom stopom rasta u prvih devet mjeseci od 14,7 posto. Na osnovi tih podataka u najnovijem izvještaju Hrvatske narodne banke o gospodarskim i novčanim kretanjima ocjenjuje se kako radovi na izgradnji i održavanju prometnica, kao i izgradnja stanova sve snažnije utječu na ukupnu ekonomsku aktivnost. Usporedno s građevinarstvom povećava se proizvodnja u njom povezanim dijelovima industrije. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE MEĐUNARODNE PRIČUVE HNB-A REKORDNIH 5,9 MILIJARDI DOLARA Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke na kraju 2002. godine iznosile su rekordnih 5,9 milijardi američkih dolara. To je za 1,2 milijarde USD više nego na kraju 2001., što je rekordni godišnji prirast, pokazuju najnoviji podaci hrvatske središnje banke. HNB je u prosincu lani otplatila sve kredite kao i obveze prema MMF-u. Ta otplata nije se odrazila na stanje neto raspoloživih međunarodnih pričuva koje su na kraju 2002. godine iznosile 4,7 milijardi USD, uz godišnje povećanje od 1,2 milijarde USD, podaci su iz najnovije informacije HNB-a o novčanim i gospodarskim kretanjima. Međunarodne pričuve središnje banke (koje čine međunarodne pričuve RH) uključuju ona potraživanja HNB-a od inozemstva koja se mogu koristiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih plaćanja, a sastoje se od specijalnih prava vučenja, pričuvne pozicije u MMF-u, zlata, strane valute i depozita kod stranih banaka, te obveznica i založnica. KREDIT EBRD-A BANCI HVB CROATIA VRIJEDAN 15 MILIJUNA EURA banka HVB Croatia potpisala je s Europskom bankom za obnovu i razvitak (EBRD) ugovor o kreditu u iznosu od 15 milijuna eura s rokom otplate do 12 godina, a koji će HVB Croatia iskoristiti za odobravanje dugoročnih stambenih kredita, izvijestili su iz te banke. Ugovor je potpisan u ponedjeljak, 20. siječnja, a krediti će se građanima odobravati za kupnju, gradnju ili obnovu stambenog prostora ili građevinskog zemljišta. Ovo potpisivanje ugovora nastavak je suradnje dviju banaka, s obzirom da je prvi ugovor o kreditu, u iznosu od 10 milijuna eura, sklopljen 2000. godine, a služio je za srednjoročno financiranje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. DOBIT BANKE HVB CROATIA U 2002. GODINI 43 MILIJUNA KUNA HVB Bank Croatia ostvarila je prošle godine, prema privremenim, nerevidiranim podacima, dobit nakon oporezivanja od oko 43 milijuna kuna, objavili su iz te banke. Aktiva Banke je na dan 31. prosinca 2002. iznosila oko 4 milijarde kuna (također privremeni podaci), što je 35 posto više nego godinu dana ranije. Ukupni krediti komitentima zabilježili su 2002. godine iznosom od oko 3 milijarde kuna (privremeni podaci) porast od 37 posto u odnosu na godinu ranije, dok su ukupni depoziti zadnjeg dana prošle godine iznosili 1,3 milijarde kuna. HVB Bank Croatia u 20 postotnom je vlasništvu Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD), dok je većinski, 80 postotni vlasnik dionica te banke Bank Austria Creditanstalt iz Beča. Nakon kupnje Splitske banke, Bank Austria Creditanstalt Grupa započela je s brzom integracijom obje hrvatske banke-kćeri, a iz HVB Croatia banke objavili su da bi proces integracije trebao biti završen do sredine 2003. godine. Novonastala banka imat će aktivu od približno 17 milijardi kuna, tržišni udio od oko deset posto te će pružati usluge za oko 215 tisuća komitenata u 81 poslovnici. NA VISA KARTICE U RH U PROSINCU POTROŠENO 46 MILIJUNA KUNA Hrvatski su korisnici kartica kartičarske kuće Visa International tijekom prosinca prošle godine potrošili su gotovo 46 milijuna kuna, što je gotovo tri puta više nego u isto vrijeme 2001. godine, izvijestili su iz Visa Internationala. U trgovinama mješovitom robom i supermarketima korisnici Visa kartica "ostavili" su najviše novaca - 12,7 milijuna kuna. Slijedi potrošnja na benzinskim crpkama, gdje je na gorivo potrošeno 9,2 milijuna kuna. Najdinamičniji dan za kupovanje za hrvatske korisnike Visa kartica bio je netom nakon Božića, u subotu 28. prosinca 2002. Na taj dan obavljeno je više od 17 tisuća transakcija. 4. TVRTKE PLIVA PRODALA SVOJU TVRTKU ADRIA SERVIS D.O.O. Hrvatska farmaceutska kompanija Pliva prodala je svoju tvrtku za pružanje ugostiteljskih usluga, održavanje i čišćenje te poštanske usluge Adria servis d.o.o. kompaniji za uslužne djelatnosti NIL d.o.o., a ukupna vrijednosti transakcije iznosi 9,2 milijuna kuna, priopćili su u srijedu kompanije. Kao i prilikom svih dosadašnjih prodaja tvrtki koje nisu vezne uz matično poslovanje, i kod prodaje Adria servisa Pliva je insistirala na osiguranju zaposlenosti radnika Adria servisa najmanje u naredne tri godine. Prodaja Adria servisa, koja je uslijedila nedugo nakon prodaje Neve, potvrda je Plivinog strateškog fokusiranja osnovnu djelatnost, farmaceutiku, te ostvarivanje višegodišnjeg plana restrukturiranja. Novac dobivenom prodajom tvrtki koje nisu vezane uz farmaceutiku, u Plivi, poznatoj po antibiotiku Azitromicinu, i dalje će ulagati u istraživanje i razvoj lijekova te daljnju ekspanziju međunarodnog poslovanja. IDUĆI TJEDAN PREGOVORI S RUSKIM "MEČELJEM" O SISAČKOJ ŽELJEZARI Idući tjedan nastavit će se izravni pregovori s ruskom tvrtkom "Mečelj" (Mechel) iz Čeljabinska u sastavu ruskog holdinga "Ugljemet" kao najpovoljnijim i najozbiljnijim ponuđačem za kupnju sisačke Željezare, izvijestio je u srijedu stečajni upravitelj u Željezari Ilija Marić. "Ponudit ćemo im ugovor kakav smo ponudili i bivšem vlasniku - Željezari Sisak Novoj d.o.o., a zatražit ćemo i njihova jamstva ako jednostrano raskinu ugovor i napuste Željezaru", rekao je Marić. "Mečelj" je ponudio da će zadržati svih 1700 radnika i da će 1. ožujka preuzeti Željezaru i početi proizvodnju u njoj. Ta ruska tvrtka zapošljava oko 45 tisuća radnika i na šestom je mjestu po proizvodnji čelika u Rusiji, a "Ugljemet" zapošljava 70 tisuća radnika. U 2002. kupio je rumunjsku tvornicu specijalnih čelika COST s 5000 radnika te tvornicu vučenog čelika u Austriji", rekao je Marić i dodao: "'Ugljemet' želi ulagati u Željezaru radi proizvodnje gotovih metalurških proizvoda, prometnog položaja tvornice i kvalitetnih radnika." Koordinacija sindikata za opstojnost Željezare pozdravila je nastavak pregovora s ruskim "Mečeljom" kao najpovoljnijim ponuđačem, osobito zato što bi ta tvrtka zadržala sve radnike. AGROKOR DAO NAJBOLJU PONUDU ZA BEOGRADSKI "FRIKOM" Hrvatski prehrambeni koncern Agrokor natjecao se za 55,49 posto ukupnog kapitala beogradske tvrtke Frikom, jedne od najpoznatijih industrija smrznute hrane u Srbiji, potvrdili su u četvrtak iz Agrokora. Iako još tvrtka nije dobila službeno izvješće o ishodu natječaja, iz neslužbenih izvora čuli su da je njihova ponuda najbolja. Po podacima srbijanskeAgencije za privatizaciju, druga je ponuda stigla od grčke kompanije "Delta", koja je u Srbiji najozbiljniji konkurent "Frikomu" u prodaji sladoleda. Beogradski mediji ističu da je u sastavu Agrokora i u Srbiji dobro poznata tvornica sladoleda Ledo. U sljedećih mjesec dana komisija zadužena za natječaj u razgovorima sa predstavnicima "Agrokora" treba precizirati detalje kupoprodajnog ugovora. Kako su potvrdili u Agenciji za privatizaciju u Beogradu, uz investicijski program, predmet razgovora bit će i socijalni program za zbrinjavanje viška radnika. VIKTORU LENCU 17 MILIJUNA DOLARA ZAJMA HBOR-A UZ DRŽAVNO JAMSTVO Brodogradilištu Viktoru Lencu Vlada je u četvrtka odobrila novih 17 milijuna dolara državnog jamstva za zajam kojega će tom brodogradilištu odobriti Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Jamstvo će biti osigurano hipotekom na nekretnine u posjedu Viktora Lenca, a potpisivanje ugovora očekuje se u veljači, saznaje se iz službe za odnose s javnošću tog riječkog brodogradilišta. Time će u financiranju završetka razvojnog projekta Viktora Lenca uz IFC (fond Svjetske banke) i drugih investitora i dioničara, sudjelovati HBOR sa kreditnim sredstvima od 17 milijuna USD za koje je Vlada odobrila državno jamstvo. Za dovršetak razvojnog ciklusa Viktora Lenca od oko 118 milijuna dolara (od toga oko 13 milijuna dolara za obrtna sredstva), odnosno izgradnju radilišta metalnih konstrukcija te rekonstrukciju i obnovu Doka 11 nedostajalo je 43,5 milijuna dolara. Taj će novac biti osiguran zajmovima od ukupno 31 milijun dolara (od toga 17 milijuna dolara zajma HBOR-a), novim emisijama dionica pri povećanju temeljnog kapitala u iznosu od 12,2 milijuna dolara i s 300.000 dolara vlastitih sredstava i drugih zajmova. Od ukupno 43,5 milijuna dolara Viktor Lenac će 13 milijuna dolara utrošiti za obrtna sredstva, a 30,5 milijuna dolara za dovršetak radova druge faze razvojnog ciklusa. U Viktoru Lencu ocjenjuju da će dovršetak razvoja tog brodogradilišta osigurati dugoročan opstanak tvrtke na svjetskom brodograđevnom tržištu te punu zaposlenost više od 1600 radnika Lenca i 1000 kooperanata. HŽ OČEKUJE 453 MLN KUNA PRIHODA OD PRIJEVOZA NA 10. KORIDORU Hrvatske željeznice (HŽ) u ovoj godini planiraju ostvariti oko 453 milijuna kuna prihoda od prijevoza roba i putnika na 10. koridoru, najprirodnijem put za povezivanje sjevera i zapada s jugoistokom Europe. Predsjednik uprave HŽ-a Marijan Drempetić kazao je u srijedu, drugog dana međunarodnog seminara o tom koridoru da planiraju pružanjem usluga ostvariti 25 posto više prijevoza tereta i 25 posto veće prihode. Dremeptić je kazao da očekuju promet od 100 milijuna kuna mjesečno ili godišnje ukupno 1,2 milijarde kuna. Podsjetio je da je prije početka Domovinskog rata, kada je taj koridor u Hrvatskoj zatvoren, HŽ ostvarivao ukupno 50 posto ukupnog prometa, a u prijevozu tereta i više. Prošle je godine HŽ na 10 koridoru ostvario 1/5 ukupnog prometa, a prihodi od prijevoza putnika i tereta s tog koridora dosegnuli su gotovo 1/3 ukupnog prihoda HŽ-a od pružanja tih usluga. TVRTKA B4B ZAPOČELA PROJEKT INFORMATIZACIJE TELEKOMA CRNE GORE Tvrtka b4b, najveća regionalna SAP konzalting tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, započela je sredinom siječnja Projekt implementacije integriranog informacijskog sustava SAP u Telekom Crne Gore, izvijestili su iz b4b-a. Projekt obuhvaća nabavu i implementaciju licenci i konzalting za financijsko računovodstvo, kontroling, upravljanje materijalima, prodaju i distribuciju te upravljanje ljudskim resursima. Planirani rok za završetak projekta je kraj listopada ove godine, a produkcija je najavljena za početak listopada. Ovaj projekt treći je u nizu projekata implementacije SAP rješenja na području telekomunikacija koje je ova zagrebačka tvrtka realizirala u posljednje dvije godine. Hrvatski Telekom i BH Telekom bile su reference s kojima je b4b ostvario primat na međunarodnom natječaju za dobijanje projekta uvođenja SAP rješenja u Telekom Crne Gore. STEINER: NAFTNA KOMPANIJA INA VRAĆA SE NA KOSOVSKO TRŽIŠTE Hrvatska naftna kompanija INA vraća se na kosovsko tržište, a uskoro će se razgovarati i o pravnim modalitetima njezina povratka, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare šefa misije UN- a na Kosovu Michaela Steinera i savjetnika hrvatskog predsjednika Esada Prohića. Predstavnici Misije UN-a na Kosovu (UNMIK) u utorak su razgovarali i s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, te s više članova Vlade. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu pozdravio je povratak INA-e na kosovsko tržište. Povratak INA-e značio bi i otvaranje novih radnih mjesta, kazao je Steiner. Prohić je istaknuo da je Steiner zadovoljan modelom koji INA predlaže za povratak na kosovsko tržište. INA predlaže model koji je legalan, transparentan i koji će prije svega ići u korist Kosova, kazao je Prohić, napominjući da će se to finalizirati u razgovorima koji će uslijediti. Prohić je objasnio da se radi o višefaznom modelu povratka i u ovom trenutku o povratku na tržište, a ne ulasku u vlasništvo. INA je prije rata na Kosovu imala 28 benzinskih crpki i skladište, ukupne vrijednosti oko 30 milijuna eura. "NAŠICECEMENT": NETO DOBIT U 2002. GODINI 119 MILIJUNA KUNA Grupa "Našicecement", u čijem sastavu djeluje osam poduzeća pretežito građevinske djelatnosti, očekuje za prošlu godinu ostvareni ukupni prihod od 706 milijuna kuna, što je za 15 posto više nego 2001. godine, te ukupnu neto dobit od 119 milijuna kuna, ili 75 posto više nego godinu dana prije, izvijestila je u utorak Uprava poduzeća. Samo tvrtka "Našicecement" d.d. očekuje ukupni prihod od 433 milijuna kuna, ili 23 posto više u odnosu na 2001. godinu, a bruto dobit procjenjuje se na 109 milijuna kuna, što je za 75 posto više od bruto dobiti u 2001. godini, kazao je predsjednik Uprave Ivan Ergović na konferenciji za novinare. Po njegovim riječima u ovoj se godini u poduzećima koja posluju u sustavu grupe, planiraju ulaganja od oko 100 milijuna kuna. Tvrtka "Našicecement" d.d. u projekte uvođenja ugljena kao zamjenskog goriva, rekonstrukcije pogona za proizvodnju klinkera te početka izgradnje industrijskog željezničkog kolosijeka ove godine planira izdvojiti 13 milijuna eura. MONTAŽA Đ. ĐAKOVIĆA: GRADNJA MOSTA "GACKA" POPUNJAVA KAPACITETE Ugovor o građenju čeličnog mosta "Gacka" na autocesti Zagreb- Split, vrijedan više od 94 milijuna kuna kojega je Montaža Đure Đakovića iz Slavonskog Broda potpisala s Hrvatskim cestama, značajno će pomoći u prevladavanju teškoća u koje je ta tvrtka dospjela prošlogodišnjim odlaskom u stečaj svog njemačkog partnera - Babckok-a. Rekao je to u ponedjeljak na konferenciji za novinare direktor tvrtke Darko Katić. Obim radova na izradi i montaži ovoga mosta u potpunosti će osigurati popunjenost kapaciteta u Odjelu za proizvodnju i montažu mostova i čeličnih konstrukcija poduzeća do polovine sljedeće godine, odnosno popunjenost gotovo 25 posto ukupnih kapaciteta Đure Đaković Montaže, kazao je Katić. Uz trenutno 740 stalnih zaposlenika i 140 radnika zaposlenih na određeno vrijeme, u Montaži najavljuju i novo zapošljavanje nekoliko stotina radnika na određeno vrijeme. Ugovor o izgradnji mosta "Gacka" najveći je ugovor kojega je Montaža potpisala u posljednjih 12 godina. Rok za završetak radova na mostu dužine 466,3 metara je lipanj 2004. godine. Ugovor o gradnji tog mosta na dionici Žuta Lokva - Ličko Lešće autoceste Zagreb - Split potpisan je krajem prošlog tjedna. PBZ AMERICAN EXPRESS U 2002. POVEĆALA DOBIT ZA 44 POSTO U ODNOSU NA 2001. Poslovna 2002. bila je izuzetno uspješna za kartičarsku tvrtku PBZ American Express, o čemu govore podaci o povećanju broja korisnika na ukupno 350 tisuća, te porastu dobiti prije oporezivanja za 44 posto u odnosu na 2001., što tu kartičarsku kuću čini jednom od najuspješnijih u Hrvatskoj, ocijenila je u utorak na susretu s novinarima predsjednica Uprave PBZ American Expressa Nina Oberiter Gluhak. Naglasila je da je promet po karticama u 2002. iznosio 6,2 milijarde kuna, što je gotovo tri puta više nego u 1998., od kada American Express posluje u okrilju Privredne banke Zagreb (PBZ). U 2003. očekuju povećanje dobiti za 35 posto te povećanje broj korisnika na 400 tisuća. S PREDSTAVNICIMA EBRD-A O PRIVATIZACIJI 4 HOTELSKE TVRTKE Predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), njemačke investicijske agencije DEG i konzultantske kuće PriceWatterhouseCoopers u srijedu su s predstavnicima Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i Ministarstva turizma razmotrili modele restrukturiranja i privatizacije četiri hrvatske hotelske tvrtke - splitskog Adriatica, dubrovačkih Plata i Maestrala te crikveničkog Jadrana. Izloženi su okvirni modeli privatizacije i financijske konstrukcije za svaku od navedenih tvrtki koji su izrađeni nakon što je u svakoj od njih obavljen "due dilligence", saznaje se iz Fonda. Osnovno što se u modelima predlaže za svaku od te četiri tvrtke je njihovo tržišno repozicioniranje s ponudom novih proizvoda te podizanje kvalitete usluga i produženje sezone, s konačnim ciljem njihove privatizacije. U OBNOVU HOTELA HTP BABIN KUK ULOŽENO 140 MILIJUNA KUNA U obnovu hotelskih sadržaja na Babinom Kuku do sada je uloženo više od 140 milijuna kuna i prvenstvena zadaća nove uprave je što bolje iskoristiti raspoložive kapacitete, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Niko Koncul, novi predsjednik Uprave najveće dubrovačke hotelske kuće hotelskog poduzeća "Dubrovnik - Babin Kuk". Dugoročni je cilj, najavio je, izgradnja velikog kongresnog centra, potom izgradnja rezidencijalnih vila, te obnova najvećeg dubrovačkog hotelskog objekta hotela "Plakir". Uz četiri hotela (President, Argosy, Tirena i Minčeta) u ovoj godini u sklopu turističke ponude trebao bi biti otvoren i auto-kamp koji će moći primiti 1000 osoba, naglasio je Koncul. U 2002. godini hotelsko poduzeće "Dubrovnik - Babin Kuk" ostvarilo je 45 milijuna kuna, što je tri posto više nego godinu ranije, a ostvarena dobit iznosila je dva milijuna kuna. Novi predsjednik Uprave kazao je također kako neće biti otpuštanja za 330 zaposlenih djelatnika te da će poduzeće biti osvježeno i sa novim mladim snagama. OTPIS DUGA "DALMATINKE" Sinjska "Dalmatinka" i formalno prelazi u vlasništvo talijanske tvrtke "La Distributrice" koja je tu tvornicu prediva i konca kupila u srpnju prošle godine. Naime, zapreka pravnoj provedbi ugovora o kupnji bila su dugovanja tvornice Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u iznosu od 23 milijuna kuna koje kupac nije htio prihvatiti. Najnovijom odlukom hrvatske Vlade taj dug je otpisan čime su zadovoljni i vlasnik i radnici, njih 420 koji su ostali u radnom odnosu. S takvom odlukom Vlade, međutim, nisu zadovoljni oni radnici "Dalmatinke" koji su ostali bez posla i upućeni Zavodu za zapošljavanje kao tehnološki višak. Od Vlade ćemo tražiti isplatu zaostalih plaća i otpremnina, a ako se Vlada pak o naš zahtjev ogluši, blokirat ćemo državnu cestu Zagreb-Split koja prolazi kroz Sinj kao i samu tvornicu, kazao je Branko Matić, predsjednik Stožera za obranu potraživanja bivših radnika "Dalmatinke". MICROSOFT I HP PREDSTAVILI RJEŠENJA ZA VELIKE POSLOVNE SUSTAVE Dvije ugledne informatičke tvrtke Microsoft i HP predstavile su u četvrtak predstavnicima velikih hrvatskih privatnih i državnih tvrtki zajedničku poslovnu strategiju dviju tvrtki, s posebnim naglaskom na integraciju sustava i aplikacija kod velikih poslovnih korisnika, upravljanje sustavima i njihova sigurnost. Na "Enterprise Solutions" skupu održanom u Zagrebu, predavači iz Microsofta i HP-a naglasili su da globalno strateško partnerstvo između te dvije tvrtke i hrvatskim korisnicima donosi niz prednosti, poput integracije poslovnih sustava i aplikacija, te jedinstvene podrške. Na skupu je bilo riječi o Biz Talk Serveru 2000, tehnikama za integrirano nadgledanje i upravljanja sustavom, Microsoftovoj strategiji vezanoj uz sigurnost, HP-ovom načinu implementacije Microsoftovih rješenja i servisa za infrastrukturu i .NET tehnologiju. Na skupu su, među ostalima, bili i predstavnici Plive, Hrvatskih željeznica, Croatia Airlinesa i HZZO-a. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA ZAGREB ĆE PODNIJETI KANDIATU ZA EU ILI U ATENI ILI U BRUXELLESU Hrvatska će podnijeti zahtjev za punopravno članstvo u Eruopskoj uniji ili 18. veljače u Ateni, ili 25. veljače u Bruxellesu, rekao je u ponedjeljak hrvatski premijer Ivica Račan. "Još postoji dvojba hoćemo li aplikaciju podnijeti 18. veljače u Ateni, ili 25. veljače u Bruxellesu", rekao je premijer Račan u ponedjeljak navečer u Berlinu u neformalnom razgovoru s novinarima, nakon susreta s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom. Premijer Račan će 18. veljače posjetiti glavni grad Grčke, koja u ovom polugodištu predsjeda Europskom unijom. Sedam dana kasnije, 25. veljače, predviđen je sastanak u Bruxellesu, s dužnosnicima Europske unije u okviru redovitog političkog dijaloga Zagreb - Bruxelles. Račanov kratki posjet Berlinu prva je postaja njegove turneje po nekoliko europskih prijestolnica radi dobivanja podrške za hrvatsku kandidaturu za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Premijer Račan trebao bi u idućem razdoblju posjetiti Rim, Madrid, London, Dublin, Beč, Atenu i Bruxelles. Neka od tih putovanja trebala bi biti kratki radni posjeti od nekoliko sati, osim Atene, Dublina i Bruxellesa, koji bi mogli biti dvodnevni, rekao je premijer Račan. RH IMA POTPORU NJEMAČKE ZA KANDIDATURU ZA EU Hrvatski premijer Ivica Račan izjavio je u ponedjeljak u Berlinu nakon susreta s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom da Hrvatska ima podršku Njemačke za svoju kandidaturu za punopravno članstvo u EU."Izuzetno sam zadovoljan razgovorom s kancelarom Schroederom u kojem je pokazano visoko razumijevanje za hrvatsku nakanu da podnese zahtjev za punopravno članstvo u EU", rekao je premijer Račan novinarima u hrvatskom Veleposlanstvu u Berlinu nakon susreta s njemačkim kancelarom koji je trajao nešto dulje od predviđenih pola sata. Premijer Račan je prenio Schroederove riječi da je "stvar Hrvatske kada će podnijeti kandidaturu, a Njemačka će je podržati". "Još jednom je iskazan interes za reforme koje su u tijeku, sa zadovoljstvom je prihvaćena naša izjava da od njih ne odustajemo" rekao je hrvatski premijer. Premijer Račan je rekao da je u razmjeni mišljenja s kancelarom Schroederom ocijenjeno da hrvatska postignuća u reformama čine njezin zahtjev za članstvo u EU normalnim. Račan je rekao da je pozvao kancelara Schroedera da posjeti Hrvatsku te je izrazio očekivanja da će se to dogoditi sredinom ove godine. Upitan je li bilo riječi o kriterijima koje Hrvatska treba ispuniti za članstvo u EU premijer Račan je rekao da je njegov njemački sugovornik spomenuo samo ono što i "sami znamo". "Valja ispuniti određene kriterije koje smo i sami postavili pred sebe", rekao je Račan. Berlin je prva postaja Račanove turneje po europskim prijestolnicama s ciljem traženja potpore za hrvatsku kandidaturu za punopravno članstvo u Europsku uniju, koju Zagreb namjerava podnijeti krajem sljedećeg mjeseca. POSLOVNI SUSRET GOSPODARSTVENIKA ZAGREBA I ŠANGAJA Uspostavljanje kvalitetnih poslovnih veza između gospodarskih tvrtki Zagreba i Šangaja s naglaskom na proizvodnom povezivanju i povećanju vanjskotrgovinske razmjene, bile su teme poslovnog susreta gospodarstvenika ta dva grada održanog u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb. Izaslanstvo Šangaja koje predvodi dogradonačelnik Zhou Muyao, upoznato je s gospodarskim potencijalima Hrvatske i mogućnostima investiranja, s naglaskom na gospodarstvo Zagreba i Zagrebačke županije. Želja je, rekao je predsjednik Komore Zagreb Zlatan Froehlich, povećanje plasmana hrvatskih roba na kinesko tržište, pri čemu posebice treba istaknuti i hrvatske prednosti za poslovanje kineskih tvrtki u ovom dijelu Europe. To se odnosi, pojasnio je Froehlich, na povoljan zemljopisni položaj Hrvatske, posebno riječke Luke, mogućnosti poslovanja u slobodnim carinskim zonama kao i blizinu tržišta zemalja jugoistočne i središnje Europe s oko 100 milijuna stanovnika. U sklopu poslovnih susreta u ponedjeljak su održani i individualni razgovori hrvatskih i kineskih tvrtki zainteresiranih za uspostavljanje međusobne poslovne suradnje. Riječ je o tvrtkama s područja drvne, tekstilne, poljoprivredne industrije poput Exportdrva, Inkera, Drvoproizvoda, Image Haddad- a itd. 6. SINDIKATI SINDIKATI ODBILI INICIJATIVU HUP-A ZA SASTANKOM O IZMJENAMA ZAKONA O RADU Sindikalne središnjice odbile su inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za održavanjem sastanka na kojem bi se raspravljalo o izmjenama Zakona o radu i pokušalo doći do obostrano prihvatljivih rješenja, priopćio je u ponedjeljak HUP. Takvo izbjegavanje socijalnog dijaloga pokazuje nespremnost sindikalaca da u otvorenom razgovoru pokušaju doći do prihvatljivih rješenja za to važno pitanje, ocjenjuje HUP. U priopćenju se podsjeća da je HUP opetovano pozivao sindikate na suradnju kako bi radno zakonodavstvo bilo tako uređeno da osigura gospodarski rast uz primjernu razinu zaštite prava zaposlenih. Primjer za to je dokument "Zajednički prijedlog programa reformi" koji su HUP i sindikati ponudili Vladi. PROMJENE ZAKONA O RADU REZULTAT SU DOGOVORA DRŽAVE I POSLODAVCA Čelnici Hrvatske udruge sindikata (HUS) i Akcije socijaldemokrata (ASH) ustvrdili su uz srijedu kako su promjene Zakona o radu "rezultat velikog dogovora države i poslodavaca na štetu radnika". "Prijedlogom izmjena Zakona o radu krše se radnička prava, što predlagač opravdava činjenicom da je to prilagodba europskom zakonodavstvu", rekao je dopredsjednik središnjice Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević na zajedničkoj konferenciji za novinare. Dodao je kako pri tome predlagač zaboravlja da je Hrvatska glede socijalnog položaja i prava radnika daleko od razvijenih zemalja, u kojima radnici ne ostaju bez plaća, imaju dobru socijalnu sigurnost i tako dalje. "Žalosno je da se sada počelo mijenjati Zakon o radu, kad je 17.000 tvrtaka završilo u stečaju, a sudovi rade tako da radnik svoja prava nikad ne ostvari. To potvrđuje i 45.000 neriješenih radnih sporova, a postupci traju desetak godina", rekao je Matijašević. "Vlada laže da je zakonski prijedlog izrađen na iskustvima europskog zakonodavstva. Oni, istina, imaju takve elemente, ali ne na krut način kao što ih predlaže hrvatska Vlada", ustvrdio je. SINDIKAT POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA NAJAVLJUJE INDUSTRIJSKE AKCIJE Predsjednik Republičkog sindikata radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija Jadranko Vehar kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da će taj sindikat, ako Uprava Hrvatskih pošta (HP) ne ispuni danas postavljene zahtjeve, od 1. ožujka ove godine poduzimati industrijske akcije. Sindikat zahtijeva da se na području istarsko-ličko-primorske Područne uprave zbog opsega poslova do 20. veljače zaposli još 40 poštara. Sjedište gospićkoga poštanskog ureda treba do tada preseliti u nove prostore, a do lipnja obnoviti porečki poštanski ured. K tomu, u sindikatu smatraju da je do 20. veljače potrebno povisiti plaće poštanskih djelatnika u Poreču te do rujna početi graditi novo sjedište pošte u Rijeci. Glede poslovanja Hrvatske pošte 2002. Vehar je rekao da je dobit vjerojatno oko 80 milijuna kuna, da je poslovanje znatno bolje nego pretprošle godine, što je postignuto potpisivanjem kvalitetnog kolektivnog ugovora, pri čemu je Sindikat pristao na smanjenje prava ako se zadrže svi zaposlenici. Podsjetio je da je zbog nepoštivanja prijašnjega granskog kolektivnog ugovora podignuto 14.000 sudskih tužba s oko 13 milijuna kuna odštetnih zahtjeva. SINDIKAT ZATRAŽIO OSTAVKU UPRAVE CRIKVENIČKOG "JADRANA" Povjerenstvo Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske (SSUTH) u hotelsko-turističkom poduzeću "Jadranu" zatražilo je u ponedjeljak ostavku predsjednica Uprave i Nadzornog odbora Vesne Parat i Snježane Sikirić. Predsjednica SSUTH-a Vesna Dejanović kazala je na konferenciji za novinare da Parat i Sikirić u provedbi financijske konsolidacije i preustroja tvrtke ne poštuju zakon i odluke NO-a. U Sindikatu ističu da Uprava radnike nije izvijestila o sadržaju kupoprodajnih ugovora o prodaji hotela "Crikvenica" i turističkog naselja "Jadranka" te da o uvjetima prodaje doznaju "ilegalnim putem". Dejanović je dodala da su pri prijenosu prava kupoprodajom prekršeni dogovor Uprave i Sindikata i Zakon o radu. Uprava radnike nije izvijestila o promjenama koje će nastati dolaskom novoga poslodavca, u nove ugovore nisu preneseni stari ugovori o radu, a kupoprodajni ugovor za hotel "Crikvenicu" sklopljen je s fizičkom, a ne pravnom osobom. K tomu, novi vlasnik ne jamči da će u prodanim objektima biti nastavljena ugostiteljska djelatnost. Radnici "Jadrana" ne protive se privatizaciji i konsolidaciji tvrtke, ali neće pristati da ih se ignorira i njihov status postane upitan, kazala je Dejanović i dodala da će Sindikat, ako Uprava dodatcima na potpisane kupoprodajne ugovore ne zaštiti radnička prava, pokrenuti sudske tužbe. SSSH POHVALIO VLADINU ODLUKU DA IPAK PRODA "SUNČANI HVAR" Povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u "Sunčanom Hvaru" na otoku Hvaru Mladen Tabak drži kako je Vladina odluka o prodaji toga poduzeća slovenskim "Termama Čatež" jedina ispravna. "U Sindikatu bismo voljeli da je 'Sunčani Hvar' kupio 'Terme Čatež' ili da je 'Sunčani Hvar' kupila neka hrvatska tvrtka. Ali to se nije dogodilo, novac ne poznaje granice, cijeli postupak prodaje je proveden i nitko nije dao bolju ponudu od slovenske tvrtke", rekao je Tabak. Dodao je kako je "normalno da se poštuje natječaj ako smo ozbiljna država i ako poštujemo tržišno gospodarstvo u koje se zaklinjemo. Cijela procedura je provedena, sve je čisto i jasno i mislim da su mnogi Hvarani jednostavno zavedeni i da u ovom slučaju ne prosuđuju realno". "Očekujemo da će se idućih godinu, dvije dana nešto bitno i kvalitetno promijeniti na Hvaru, i na dobrobit zaposlenika 'Sunčanog Hvara' i, što je još važnije, na dobrobit mladih Hvarana koji do sada nisu vidjeli budućnosti", rekao je za Hinu sindikalni povjerenik. 7. UDRUGE SASTANAK PREDSTAVNIKA VLADE I HUP-A O REFORMI RADNOG ZAKONODAVSTVA Predstavnici Vlade - potpredsjednik Goran Granić i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, te predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na radnom sastanku u ponedjeljak ocijenili su da je, uz druge reforme, radi gospodarskog razvoja i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, nužna žurna reforma radnog zakonodavstva. Predstavnici Vlade i HUP-a složili su se da je za njezinu uspješnu provedbu potrebna mirna, konstruktivna i što šira rasprava sa svim zainteresiranim socijalnim partnerima do konačnog prihvaćanja Zakona o radu (ZOR), priopćeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. Vlada RH očekuje od udruga sindikata i poslodavaca da učine napore u zajedničkom kreiranju obostrano prihvatljivih rješenja kako bi se postigao opći interes u reformi radnog zakonodavstva, dodaje se u priopćenju. AUSTRIJSKO-HRVATSKA KOOPERACIJSKA BURZA NA PODRUČJU PLASTIKE U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u četvrtak je održana kooperacijska burza hrvatskih i austrijskih proizvođača i prerađivača plastike te drugih proizvodnji vezanih za ovu branšu. S hrvatske strane na burzi sudjeluje 60-ak tvrtki, a s austrijske strane 24 tvrtke. Riječ je o prvoj zajedničkoj kooperacijskoj burzi za austrijske i hrvatske obrtnike i gospodarstvenike koja se organizira u Hrvatskoj, a s ciljem povezivanja proizvođača i kupaca kako bi se povećao izvoz, osigurali doradni poslovi i ostvario uvoz repromaterijala i strojeva. Ujedno, takvim se poslovnim sastancima nastoji potaknuti iskorištavanje domaćih kapaciteta za proizvodnju i preradu plastike, i to kako u većim gospodarstvenim tako i manjim obrtničkim tvrtkama, rečeno je na početku skupa. Voditelj Vladinog ureda za gospodarski razvitak Savezne pokrajine Štajerske Josef Hochfellner istaknuo je kako je štajerska Vlada posljednjih godina mnogo učinila u povezivanju dvaju gospodarstava. Budući 97 posto poduzeća u Štajerskoj čine mala i srednja poduzeća, a slično je i u Hrvatskoj, to je dovoljan razlog za potenciranje sličnih skupova, kazao je Hochfellner, dodavši kako su do sada slični skupovi održani za područja ekologije, drvne industrije i auto industrije. Predsjednik Zajednice za gumu i plastiku pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Vladimir Ferdelji kazao je kako je hrvatska industriju plastike suočena s nizom problema poput zaostale tehnologije, smanjenja proizvodnje, gašenja malih kooperacija. Tako je primjerice 1990. godine u Hrvatskoj prerađeno 162 tisuće tona plastike i gume, dok je 2000. godine ta proizvodnja pala na 64 tisuće tona. Današnji susret prilika je da se uspostave novi poslovni kontakti, sklope novi poslovi, kazao je Ferdelji. NAJAVLJEN MEĐUNARODNI SAJAM FRANŠIZE I POSLOVNIH PARTNERSTVA Hrvatska udruga za franšize i poslovna partnerstva predstavila je u četvrtak svoje aktivnosti vezane uz promicanje franchising poslova u Hrvatskoj, a za kraj ožujka ove godine najavili su i održavanje 1. međunarodnog sajma franšize i poslovnih partnerstva u Zagrebu kojim žele hrvatskoj gospodarskoj i ostaloj javnosti skrenuti više pažnje na taj oblik poduzetništva. Po riječima predsjednice Udruge Liljane Kukec, u Hrvatskoj, iako ima dosta franšizera (za talijanske Fornetti-je i Benetton, američki McDonalds, kartičarske kuće American Express, Diners i druge, odjeća Iana, sendviči Subway i druge), o samom poslu franchisinga nedovoljno se zna. To je i bio glavni motiv osnivanju Hrvatske udruge za franšize i poslovna partnerstva (u studenom prošle godine), koja promiče to poslovanje, educira hrvatsko poduzetništvo te povezuje prodavatelja i kupaca franšiza. Uz to, zalagat će se i za stvaranje uvjeta za nacionalne franšize od uspješnih hrvatskih proizvoda i usluga. O svemu tome bit će više govora na 1. međunarodnom sajmu franšize i poslovnih partnerstva koji će se u organizaciji te Udruge održati u Zagrebu od 20. do 22. ožujka ove godine. Uz hrvatske poduzetnike na sajmu i pratećem savjetovanju sudjelovat će i gosti iz Italije, najveće izvoznice franšiza u svijetu. 8. SAJMOVI HRVATSKA MOŽE OČEKIVATI PORAST BROJA AUSTRIJSKIH I NJEMAČKIH TURISTA Nastup Hrvatske kao zemlje-partnera na ovogodišnjim međunarodnim turističkim sajmovima u Beču ("Ferien 2003") i Stuttgartu (CMT 2003) prošloga i ovoga tjedna značajno je za hrvatski turizam jer se time, uz povjerenje, pokazuje i da Hrvatska i dalje dobro stoji na austrijskom i njemačkom tržištu te da se s njih i ove godine, obzirom na interes, može očekivati povećanje broja turista u Hrvatskoj. Tim je riječima predstavljanje hrvatskog turizma na ta dva sajma ocijenila ministrica turizma Pave Župan Rusković koja je bila nazočna na sajmu u Stuttgartu. Dodala je da je prihvaćanje nastupa kao zemlje partnera na tim sajmovima ujedno i želja Hrvatske da na austrijskom i njemačkom tržištu, na kojima je Hrvatska i do sada bila uspješna, naprave dodatni iskoraci. Iznijela je i procjene austrijskih i njemačkih turističkih djelatnika po kojima bi Hrvatska i ove godine mogla biti među pobjednicima na tim tržištima, posebno u Njemačkoj. Pri tome je napomenula da njemački touroperateri procjenjuju da će Hrvatska i ove godine biti uspješna na tom tržištu, i to unatoč pogoršanju ekonomske situacije u Njemačkoj, uslijed koje će se odmori tamo rezervirati još sporije nego prošle godine. SAJAM "VIROEXPO 2003" OD 24. DO 26. SIJEČNJA U VIROVITICI Osmi međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede "Viroexpo 2003" održat će se u Virovitici od 24. do 26. siječnja, a kako su izvijestili iz Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP), sajam će otvoriti ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. U okviru Sajma biti će održana i prezentacija MOMSP-ovih Programa poticanja malog gospodarstva i to na temu "Partnerstvom do uspjeha". Sajmom "Viroexpo" nastoji se ostvariti kontinuitet i tradicionalnost prezentacije agroproizvoda i agroopreme, obrtnika i gospodarskih subjekata i gospodarstava Virovitičko-podravske županije ali i ostalih izlagača iz zemlje i inozemstva s ciljem poticanja i unapređivanja poslovnih odnosa i razvoja gospodarstva u cjelini, s posebnim osvrtom na malo i srednje poduzetništvo.