POSLOVNI PREGLED BROJ 297

POSLOVNI PREGLED broj 297 04. - 10. siječnja 2003. SADRŽAJ: VLADA ANALIZIRALA PROVEDBU SVOJIH PROGRAMSKIH PRIORITETA U 2002. 2 HRVATSKA RASPOLAŽE S TROMJESEČNIM REZERVAMA NAFTE 2 CIJENE NA MALO U PROSINCU VEĆE 0,1 POSTO 3 DO KRAJA STUDENOG IZVOZ POVEĆAN 3,5 POSTO, A UVOZ ČAK 15,3 POSTO 3 BROJ ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA SMANJEN 0,5 POSTO 3 ZBOG ODNOSA S HAAŠKIM SUDOM KREDITNI REJTING RH I DALJE DB4D 3 RIJEČKA BANKA: U 2002. DOBIT 75,6 MILIJUNA KN 4 DRŽAVA ĆE PODUPRIJETI RAZVITAK PROIZVODNJE SOLI 4 MOBILKOM AUSTRIA GRUPA I VODAFONE POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI 4 "VIKTOR LENAC": DOBIVEN POSAO OD MILIJUN DOLARA 5 ŠIBENSKO REMONTNO BRODOGRADILIŠTE U STEČAJ 5 "BRODOSPLIT" SE ORIJENTIRA NA IZGRADNJU VELIKIH TANKERA 5 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: ODRŽAN SASTANAK O STANJU U "PETROKEMIJI" 5 JOŠ 50 SVJETIONIKA NA DALJINSKO UPRAVLJANJE 6 RADNICI "BOROVA" BEZ OTPREMNINA 6 DUŽNOSNICIMA MMF-A I SVJETSKE BANKE URUČENA HRVATSKA ODLIČJA 6 DUŽNOSNIK MMF-A OPTIMISTIČNO O HRVATSKOM GOSPODARSTVU 6 SSSH PROTIV PREDLOŽENIH IZMJENA ZOR-A 7 HUS OCJENJUJE PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O RADU NEPRIHVATLJIVIM 7 PREDLOŽENE IZMJENE ZOR-A NEPRIHVATLJIVE 7 AMK MAKSIMIR TRAŽI DA VLADA FINANCIRA STUDIJU O OPTEREĆENJIMA VOZAČA 8 OKRUGLI STOL O RAZVOJU GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 8 VELJKO OSTOJIĆ O MASTER PLANU RAZVOJA TURIZMA U ISTRI 8 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA ANALIZIRALA PROVEDBU SVOJIH PROGRAMSKIH PRIORITETA U 2002. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ocijenio je u četvrtak da je u prošloj godini ubrzan gospodarski rast, osigurana visoka makroekonomska stabilnost, niska inflacija, zaustavljen rast nezaposlenosti, ali da nije promijenjen mentalitet činovnika, da je malo učinjeno na smanjenju administrativnih zapreka ulaganjima. Sve je bilo lakše mijenjati, nego mentalni sklop ljudi, i to će, uz odgovornije upravljanje državnom imovinom, u 2003. biti osnovni zadatak, istaknuo je Linić na vladinoj sjednici govoreći o provedbi vladinih programskih prioriteta u prošloj godini. Naveo je da je u 2002. s dnevnog reda skinut problem nelikvidnosti, troškovi života porasli su svega 1,9 posto, oživljene su investicije, i to ne samo državne. Potvrdio je to i ministar financija Mato Crkvenac navodeći da se javljaju male, privatne investicije. Podsjetio je da je u prošloj godini donijet niz poreznih zakona koji 'idu na ruku' građanima, da su zarade povećane i da će rasti i u 2003. U malo gospodarstvo je kroz kreditne linije lani uloženo 2,4 milijardi kuna, dok je za ovu godinu osigurano 3,1 milijarda kuna, izvijestio je ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek, izražavajući nadu da će u četiri godine u malo gospodarstvo biti investirano oko milijardu eura. Od početka mandata Račanove Vlade, u obrtu i slobodnim zanimanjima ostvareno je 35 tisuća novih radnih mjesta, a do kraja ove godine očekuje ih se 50 tisuća, ustvrdio je Pecek. Uspješno je ostvaren program izgradnje autocesta, dovršen je niz projekata vezanih uz državne ceste, naveo je ministar prometa Roland Žuvanić. Autocesta Zagreb-Split gradi se u zadanim rokovima, zatvorena je financijska konstrukcija za sve cestovne projekte, izvjestio je ministar javnih radova Radimir Čačić. U ovoj godini planira se upetostručiti gradnja stanova po POS-u, obnoviti kuće za još oko 4.000 stradalničkih obitelji. U 2002. zabilježen je porast turističkog prometa, u devet mjeseci od turizma je uprihodovano 3,3 milijarde dolara, a procjenjuje se da će za 12 mjeseci taj prihod dosegnuti 3,9 milijardi dolara, rekao je predstavnik Ministarstva turizma. Ministar za europske integracije Neven Mimica izvijestio je da je ostvaren napredak u približavanju EU, stvorena podloga da se u veljači 2003. podnese zahtjev za članstvo Hrvatske u EU. Hrvatska je u 2002. bila najsigurnija tranzicijska država i jedna od najsigurnijih u Europi s najmanjim brojem počinjenih i najvećim brojem razriješenih teških kaznenih djela, pohvalio se ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. U dobroj je mjeri izvršena reforma pravosuđa, rekla je ministrica Ingrid Antičević-Marinović, a to se, tvrdi, posebno vidi u imenovanju svih predsjednika sudova, smanjenju zaostataka državnih odvjetništava od 50 posto, popunjavanju slobodnih sudačkih mjesta i osiguranju radnih uvjeta. Reforme su nastavljene i u sektoru rada i socijalne skrbi, uspostavljen je novi sustav mirovinskog osiguranja i dobiveno 1,5 milijardi kuna za investiranje u okviru tog segmenata. No, nisu donijeti zakoni o radu i o zaštiti radničkih potraživanja. Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić izvijestio je da su u osigurane zakonske pretpostavke za unošenje reda i veće pravičnosti među braniteljskom populacijom. Zaposleno je više od 1.500 branitelja, dodijeljeno 150 stanova obiteljima poginulih branitelja i ratnih invalida. U zdravstvu je, izvijestio je ministar Andro Vlahušić, uvedeno dopunsko osiguranje kojim je u šest mjeseci obuhvaćeno 750.000 osiguranika, uvedeno novo radno vrijeme zdravstvenih ustanova. S tim u svezi, najavio je da će 20 posto bolnica morati raditi do 19 sati. HRVATSKA RASPOLAŽE S TROMJESEČNIM REZERVAMA NAFTE Hrvatska u svakom trenutku raspolaže s rezervama nafte dostatnim za tri mjeseca, ističe Vlada u odgovoru na upit Društva za zaštitu potrošača Hrvatske "Potrošač". "Potrošač" u otvorenom pismu pita premijera Ivicu Račana hoće li eventualni rat u Iraku i "naftni šok" kao njegova posljedica dovesti do 25 postotnog poskupljenja naftnih derivata i lančanog poskupljenja ostalih proizvoda u Hrvatskoj. Vlada kroz resorna ministarstva i nadležne službe kontinuirano prati stanje i razvoj događaja, kako u opskrbi energentima i kretanju cijena robe široke potrošnje, tako i vanjskopolitičke događaje, kaže se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću. U maloprodajnoj cijeni naftnih derivata 30 posto otpada na cijenu nafte dok preostali dio čine razna davanja - porezi, izdvajanja za ceste, za zaštitu okoliša i dr. U slučaju kada bi cijena barela nafte na svjetskom tržištu drastično porasla, a to prijetilo poremećajem makroekonomske stabilnosti i cijena, Vlada bi razmotrila mjere za stabilizaciju. Jedna od mogućih mjera bila bi smanjenje davanja koja sudjeluju u konačnoj cijeni naftnih derivata, kaže se u priopćenju. No, takav razvoj događaja malo je vjerojatan jer stručnjaci procjenjuju da nisu moguće značajne promjene cijene sirove nafte budući da bi to izazvalo poremećaj ponude i potražnje na svjetskom tržištu, a to ne odgovara ni proizvođačima niti potrošačima nafte. Takva situacija dodatno potvrđuje opravdanost projekata kao što je integracija naftovoda Družba i Adria, za koji je nedavno potpisan međuvladin sporazum o podršci, ističe Vlada. Između ostalog, taj naftovod povećava sigurnost i kvalitetu dobave sirove nafte svim rafinerijama na trasi JANAF-a. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI CIJENE NA MALO U PROSINCU VEĆE 0,1 POSTO Cijene na malo - ukupno sa sezonskim proizvodima u Hrvatskoj su u prosincu prošle godine u prosjeku bile više za 0,1 posto u odnosu na prošlogodišnji studeni, dok su istodobno troškovi života porasli za 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj pak razini, u prosincu lani, u usporedbi s istim mjesecom 2001. godine, cijene na malo u Hrvatskoj su porasle za 2,3 posto, a prosjek 2002. u odnosu na prosjek 2001. viši je za 2,2 posto. To je ujedno najniža stopa inflacije na godišnjoj razini od 1995. godine. Po podacima koje objavljuje Hrvatska narodna banka, na kraju 2001. primjerice, stopa inflacije iznosila je 2,6 posto, a 2000. godine 7,4 posto. Niske stope bilježe se i kod troškova života. Cijene roba i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom troškova života, u prosincu lani u odnosu na prosinac prethodne godine, više su za 1,8 posto, a prosjek 2002. u odnosu na prosjek 2001. viši je za 1,9 posto. DO KRAJA STUDENOG IZVOZ POVEĆAN 3,5 POSTO, A UVOZ ČAK 15,3 POSTO Hrvatska je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla roba u vrijednosti 4,42 milijarde američkih dolara, što je 3,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije, dok je istodobno uvoz porastao za čak 15,3 posto i dosegnuo vrijednost od 9,76 milijardi dolara, privremeni su podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku. Blagi rast izvoza i osjetno veći rast uvoza rezultirao je povećanjem deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom, koji je iznosom premašio vrijednost robnog izvoza i "preskočio" granicu od 5 milijardi dolara. Deficit robne razmjene u prvih je jedanaest prošlogodišnjih mjeseci dosegnuo 5,33 milijardi dolara, što je za 27,2 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Statistički podaci ukazuju i na daljnji pad pokrivenosti uvoza izvozom, a taj se podatak spustio na svega 45,3 posto. Samo u studenome pokrivenost uvoza izvozom potonula je na 41,3 posto. U tom je mjesecu izvezeno roba za svega 391 milijun dolara, dok je uvoz iznosio 946 milijuna dolara. Promatrano po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, daleko najveći dio robnog izvoza ostvaruje prerađivačka industrija. U prvih jedanaest mjeseci lani prerađivačka je industrija izvezla roba u vrijednosti 4,2 milijarde dolara, što je 3,9 posto više nego u istom razdoblju 2001. No, istodobno je uvoz prerađivačke industrije povećan za 18,2 posto, na 8,44 milijarde dolara. Najveći dio robne razmjene Hrvatska i dalje ostvaruje sa zemljama EU, a glavni su vanjskotrgovinski partneri Italija (izvoz 1,03 milijarde, uvoz 1,7 milijardi USD), Njemačka (izvoz 546,3 milijuna, uvoz 1,57 milijardi USD), Austrija (izvoz 337,7 milijuna, uvoz 653,77 milijuna dolara). U zemlje članice CEFTA-e, pak, u prvih je jedanaest mjeseci Hrvatska izvezla robe u vrijednosti 543,7 milijuna dolara (porast od 4,4 posto), dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 1,57 milijardi dolara ili 25,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Suficit u robnoj razmjeni, uz i dalje visoke stope rasta bilježi se u robnoj razmjeni s BiH (rast izvoza za 24,1 posto, na 644,7 milijuna USD, a uvoza za 29,2 posto, na 151,1 milijun) i SR Jugoslavijom (rast izvoza 14,9 posto, na 157,1 milijun USD, a uvoza za 35,4 posto, na 48,7 milijuna). BROJ ZAPOSLENIH U PRAVNIM OSOBAMA SMANJEN 0,5 POSTO Broj zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenom je iznosio 1,043.904, od čega su 468.188 bile žene, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na listopad, broj ukupno zaposlenih u pravnim osobama pao je za 0,5 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u studenom je bilo 232.174, što je porast od 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika smanjen za 0,9 posto, na njih 67.941. Broj nezaposlenih u studenom je pao za 1,4 posto, a broj nezaposlenih žena za 0,2 posto u odnosu na listopad. Stopa registrirane nezaposlenosti u studenom iznosi 21,6 posto. ZBOG ODNOSA S HAAŠKIM SUDOM KREDITNI REJTING RH I DALJE DB4D Kreditni rejting Hrvatske za siječanj ostao je nepromijenjen i dalje iznosi DB4d, stoji u izvješću bonitetne kuće Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka za gospodarske informacije BonLine. Prema najnovijem izvješću D&B-a, profil rizičnosti Hrvatske karakteriziran je i za siječanj "zategnutim odnosima između Vlade RH i Haaškog suda". To je rezultiralo i odlukom britanske vlade o odgodi ratifikacije sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske EU, stoji u izvješću D&B-a. Od značajnijih ekonomskih događaja iz prethodnog mjeseca, u izvješću se izdvaja prihvaćanje državnog proračuna za ovu godinu, kojim je kao cilj zacrtan 5-postotni deficit. Taj je cilj u skladu i s uvjetima MMF-a, što omogućava da Hrvatska u siječnju ove godine potpiše novi stand- by aranžman s tom institucijom. Novi aranžman, ocjenjuju u D&B-u, trebao bi, među ostalim, povećati i povjerenje investitora u stabilnost Hrvatske. Uzme li se u obzir da bi se početkom iduće godine trebali održati parlamentarni izbori, analitičari D&B-a procjenjuju da bi proračunski manjak mogao dosegnuti i razinu od 5,3 posto BDP-a u 2003. Ocjena rizičnosti DB4d, kojim u D&B-u Hrvatsku ocjenjuju već niz mjeseci, označava zemlje umjerenog rizika, u kojima ipak postoji značajan rizik za povrat uloženih sredstava. Na čelu D&B-ove ljestvice zemalja regije središnje i istočne Europe, sa najboljim kreditnim rejtingom - DB2d (zemlje niskog rizika) već se duže vrijeme nalaze Mađarska i Slovenija, a slijede Češka, Estonija i Poljska s ocjenom DB3b (zemlje laganog rizika). Začelje ljestvice, pak, zadržala je Jugoslavija sa ocjenom DB6d, koja je dodijeljena još i Uzbekistanu, Turkmenistanu, Tadžekistanu, Gruziji, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini i Albaniji. Ta ocjena označava zemlje velikog rizika za ulaganja. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE RIJEČKA BANKA: U 2002. DOBIT 75,6 MILIJUNA KN Riječka banka u 2002. godini ostvarila je 75,6 milijuna kuna neto dobiti s bilancom od 8,353 milijardi kuna, kazao je u srijedu predsjednik Uprave te banke Petar Radaković. Uprava Riječke banke zadovoljna je ostvarenim poslovnim rezultatom, a u ovoj godini očekuju rast bilance od 1,5 do 2 posto na mjesec te povećanje ukupne dobiti za oko 50 posto. Radaković je najavio da će Riječka banka u 2003. ponuditi nešto povoljnije nenamjenske zajmove građanstvu te, u suradnji s Ministarstvom turizma, više poduzetničkih zajmova za male poduzetnike i obrtnike. Konačna odluka o zadržavanju ili izmjeni naziva Riječke banke još nije donesena, kazao je. Zbog nezakonitih radnji u dijelu poslovanja deviznim novcem u razdoblju od 1998. do ožujka 2002. Riječka je banka, tada u vlasništvu Bayerische Landensbanke, ostvarila izvanredni gubitak od 816,8 milijuna kuna. Taj je iznos u cijelosti uračunat u račun dobiti i gubitka za 2001., pa je u poslovnoj 2001. ostvaren gubitak od 644,2 milijuna kuna koji je, pak, pokriven na teret bančinih pričuva, kapitalne dobiti i smanjenjem temeljnog kapitala. Od lipnja 2002. Riječka banka u vlasništvu je Erste banke iz Beča. 4. TVRTKE DRŽAVA ĆE PODUPRIJETI RAZVITAK PROIZVODNJE SOLI S tri milijuna kuna država je ove godine spremna poduprijeti razvitak proizvodnje soli u trima jadranskim solanama - Stonu, Ninu i Pagu, s tim da bi razvojne projekte trebale predložiti same solane. O načinu provedbe programa potpore proizvodnji soli, Vlada je odlučila na redovitoj sjednici u četvrtak. Solane će projekte predložiti ovisno o svojim posebnostima, a ti bi projekti mogli obuhvatiti modernizaciju opreme i tehnološkog procesa u solanama, očuvanje i obnovu tradicionalnih oblika proizvodnje, marketing, školovanje, prekvalifikaciju osoblja. Cilj je projekata osposobiti domaće solane za utakmicu s inozemnom konkurencijom, pomoći im zbog činjenice da je domaća morska sol kvalitetnija i zdravija od uvozne, a same solane imaju presudnu gospodarsku ulogu za sredine u kojima se nalaze. Solane u Stonu, Pagu i Ninu, jedine preostale na Jadranu, zapošljavaju ukupno 157 stalnih i 50-ak sezonskih radnika, a od njih posredno živi još nekoliko stotina ljudi. Sve tri solane godišnje proizvedu ukupno oko 30.000 tona soli što je otprilike polovica domaćih potreba. Prijedloge razvojnih projekata solane bi podnosile Ministarstvu poljoprivrede koje je u okviru svog proračuna za ovu godinu izdvojilo spomenutih tri milijuna kuna. Obrasce i rokove za podnošenje tih projekata propisalo bi Ministarstvo. MOBILKOM AUSTRIA GRUPA I VODAFONE POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI Mobilkom Austria grupa, u sastavu kojeg je i hrvatski VIPnet, i u svijetu najveći operater mobilne telefonije britanski Vodafone potpisali su u utorak sporazum o suradnji u razvoju proizvoda, marketingu i ponudi usluga za korisnike u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Sporazum je potpisan u Ljubljani, a u sjedištu VIPnet-a u Zagrebu predstavili su ga predsjednik Uprave Mobilkoma Austria grupe Boris Nemšić, izvršni direktor za globalne proizvode Vodafona Thomas Geitner i predsjednik Uprave VIPneta Josef Vinatzer. Nemšić je istaknuo da sporazum uređuje suradnju s Vodafonom na odabranim područjima te da svi mobilni operateri Mobilkoma Austria grupe ostaju potpuno financijski samostalni. Dodao je i da po sporazumu sva 4,2 milijuna korisnika Mobilkom Austria grupe u svih 28 zemalja koliko ih obuhvaća Vodafone od sada mogu nesmetano telefonirati. Izrazio je očekivanje da će se tom suradnjom povećati i učinkovitost Grupe te smanjiti troškovi. Time i korisnici VIPneta dobivaju pristup globalnom tržištu, a ne samo regionalnom kao do sada, naglasio je Nemšić. Geitner iz Vodafonea naglasio je da su u Vodafone uključeni mobilni operateri 28 zemalja, od toga 17 europskih, te da ukupno imaju 107,5 milijuna korisnika. Napomenuo je da sporazum otvara vrata Vodafonu na tržište zemalja iz Mobilkoma Austria grupe (Austrija, Hrvatska, Slovenija i Lihtenštajn) na kojima ga do sada nije bilo. Istaknuo je da je najvažnija suradnja u razvoju roaminga, usluga, zajedničkog marketinga, tehničke platforme i nabavi od istih dobavljača. Predsjednik Uprave VIPneta Vinatzer istaknuo je kako očekuje da će tim sporazumom VIPnet zadržati vodstvo u inovacijama na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu. Najavio je da će se zahvaljujući sporazumu u prvoj polovici ove godine VIPnet pridružiti tzv. paneuropskoj tarifi u mobilnoj telefoniji, koju je uveo Vodafone i koja će i VIPnetovim korisnicima omogućiti slične cijene telefoniranja u gotovo cijeloj Europi. "VIKTOR LENAC": DOBIVEN POSAO OD MILIJUN DOLARA Brodogradilište "Viktor Lenac" obavit će remont tankera "Melisa" za njemačkog naručitelja, a posao je vrijedan oko milijun dolara, priopćilo je u četvrtak to brodogradilište. Tanker "Melis" izgrađen je 1974., ima dvostruko dno, dugačak je 110 metara, nosivosti 6393 tona, a najveća mu je brzina 14,5 čvorova. "Lenac" će ugraditi oko 30 tona čelika, popraviti glavni i pomoćni motor, crpke, kormila, obnoviti cjevovode hidrauličnog i balastnog sustava te urediti dijelove broda za smještaj posade. ŠIBENSKO REMONTNO BRODOGRADILIŠTE U STEČAJ Vijeće Trgovačkog suda u Šibeniku u četvrtak je odlučilo otvoriti stečajni postupak u Remontnom brodogradilištu (RB) u Šibeniku s 422 radnika. Za stečajnog upravitelja imenovan je magistar pravnih znanosti Šibenčanin Draško Lambaša. Stečaj je pokrenut jer brodogradilište ne može podmirivati obveze, koje po najnovijim podatcima FINA-e dosežu oko 50 milijuna kuna, a žiro-račun mu je blokiran više od 2600 dana. Zahtjev za stečajem Uprava je podnijela u kolovozu 2001. Trgovački sud u Splitu a onda u Šibeniku više je puta odgađao odluku, čekajući da se status Brodogradilišta riješi privatizacijom, ali je ona nakon nekoliko krugova propala. Odluka je zadnji put odgođena u prosincu prošle godine jer je Vlada remontnu djelatnost, usluge za HRM i radna mjesta pokušala spasiti tako da drugom koncesionaru dodijeli koncesiju za obavljanje te djelatnosti na pomorskom dobru koje je iskorištavao RB. RB-u je oduzeta koncesija zbog neplaćanja, a 19. prosinca prošle godine objavljen je natječaj za novog koncesionara koji još traje. Jedan od uvjeta natječaja je da budući koncesionar mora preuzeti ili se pobrinuti za sve radnike. Predsjednik Uprave Ivica Baljkas i predstavnici Neovisnog sindikata RB-a i HUS-a predložili su danas Vijeću Trgovačkog suda da odgodi odluku o pokretanju stečaja dok ne završi postupak dodjele koncesije, ali je stečaj ipak otvoren. Stečajna sutkinja Maja Skorić je istaknula da stečajni upravitelj ne mora odmah uručiti otkaze radnicima što je i on sam potvrdio. "BRODOSPLIT" SE ORIJENTIRA NA IZGRADNJU VELIKIH TANKERA "Brodosplit" je od ove godine odlučio orijentirati se na izgradnju složenih i visokosofisticiranih tzv. gigant-tankera, najavila je uprava tog brodogradilišta. Za to to "Brodosplit" ima sve kadrovske i tehnološke uvjete, a razlog za takvu orijentaciju je iznimno velika dalekoistočna konkurencija u gradnji jednostavnih brodova, poput "bulk carriera", od čije gradnje splitsko brodogradilište odustaje, rekao je predsjednik uprave "Brodosplita" Predrag Čudina. Od šest planiranih isporuka u 2003. vrijednih ukupno 210 milijuna dolara, tri su veliki, tehnološki najsuvremeniji tankeri, nosivosti od 95 do 166 tisuća tona. Predviđa se da će krajem rujna brodogradilište zadarskoj "Tankerskoj plovidbi" isporučiti "suezmax" tanker nosivosti 166.000 tona i dužine 282 metra, ugovorenoga za 51 milijun dolara. Također se planira izgradnja još jednog takvog broda za istog naručitelja. Također će ruskoj brodarskoj kompaniji "Primorsk" biti isporučen "aframax" tanker nosivosti 108.000 tona, a vrijednosti 44 milijuna dolara. Knjiga narudžbi "Brodosplita" popunjena je do veljače 2005. godine, i u njoj je ukupno dvanaest brodova, vrijednosti oko 442 milijuna dolara, rekao je Čudina. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: ODRŽAN SASTANAK O STANJU U "PETROKEMIJI" Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić održao je sastanak o stanju u opskrbi plinom kutinske "Petrokemije" na kojem je dogovoreno da će Ministarstvo pratiti sve prirodne i tehničke okolnosti u vezi s tržištem i distribucijom plina i kad bude u mogućnosti, tvornica će dobiti plin, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo. Ministar Jurčić kazao je kako će Ministarstvo učiniti sve, odnosno koliko dopuštaju prirodni i tehnički uvjeti, da se prebrodi stanje u kutinskoj tvornici. Sa Stožerom za obranu "Petrokemije" dogovorio se da će u utorak, 14. siječnja, posjetiti tvornicu. Predstavnici Ine izvijestili su o stanju u plinskom sustavu, predstavnici "Petrokemije" o stanju u tvrtki, a predstavnici stožera iznijeli su svoje viđenje stanja u tvornici. Saborska zastupnica Marijana Petir upozorila je na opće stanje u Sisačko-moslavačkoj županiji, rekavši kako podupire nastojanja sindikata i Uprave da se uklone teškoće "Petrokemije". JOŠ 50 SVJETIONIKA NA DALJINSKO UPRAVLJANJE Ustanova za održavanje pomorskih plovnih putova na hrvatskom Jadranu splitski "Plovput" ove će godine uključiti još 50 svjetionika i obalnih svjetala u sustav daljinskog nadzora pa će se njihov broj povećati na sto, ističe direktor "Plovputa" Ante Čulić. Dodaje kako je riječ o nastavku provedbe velikog projekta modernizacije pomorske signalizacije. Prošle je godine u daljinski nadzor uključeno 47 točaka na Jadranu i uređeno nadzorno središte u Splitu iz kojeg operateri mogu upravljati pomorskom signalizacijom. Tako se u svakom trenutku zna što se događa s kojim svjetlom pa se vrlo brzo može djelovati u slučaju potrebe, kvara ili poremećaja, a plovidba hrvatskim Jadranom, naglašava Čulić, postaje još sigurnijom. U razgovoru za Hinu Čulić kaže da je "Plovput" nabavio i opremu za uvođenje u sustav daljinskog nadzora još 50 svjetala što će biti učinjeno iduće godine. U 2004. modernizirat će se i pod daljinskim nadzorom će biti svi objekti pomorske signalizacije na Jadranu RADNICI "BOROVA" BEZ OTPREMNINA Hrvatski fond za privatizaciju, stopostotni vlasnik vukovarskog poduzeća "Borova", odbio je isplatiti otpremnine za 2320 radno neangažiranih radnika kojima su 1. siječnja 2003. uručeni otkazi, kazao je u srijedu na konferenciji za novinstvo pred glavnim ulazom u to poduzeće Želimir Janjić, HSLS-ov saborski zastupnik iz Vukovarsko-srijemske županije. Janjić se složio s prijedlogom Uprave "Borova" da se novac za otpremnine namakne prodajom vlastite nekretnine, t.j. određene čestice za osnivanje slobodne zone u Vukovaru. Naime, vrijednost čestica, koja se procjenjuje na oko 160 milijuna kuna, znatno nadmašuje svotu od 45 milijuna kuna potrebnih za isplatu otpremnina. Kako je HFP stopostotni vlasnik "Borova", Janjić najodgovornijim smatra potpredsjednika Vlade i predsjednika Upravnog odbora HFP-a Slavka Linića. "Čudim se da HFP nije prihvatio to rješenje i nedopustivo je da se za njim traga mjesecima. Ako su se zaklinjali na Vukovar a cijela se Hrvatska smatrala obveznom obnoviti taj grad, vratiti mu život dostojan čovjeka, podignuti životni standard, popraviti socijalno i gospodarsko stanje, onda je upravo to valjalo učiniti", izjavio je Janjić. Dodao je kako u vezi s tim začuđuje stajalište mjerodavnih u HFP-u jer je takvih slučajeva bilo i do sada te je za primjer naveo policajce koji su dobili otpremnine i djelatnike koji su tehnološki višak u vukovarskoj Općoj bolnici. "Moram naglasiti da za neke novca ima ili se žurno nađe, primjerice za brodogradilišta ili Riječku banku", dodao je. Također je izrazio nadu da će svi koji to mogu insistirati u Vladi da se riješi pitanje radnika "Borova". 5. MEĐUNARODNA SURADNJA DUŽNOSNICIMA MMF-A I SVJETSKE BANKE URUČENA HRVATSKA ODLIČJA Dvojici dužnosnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (WB) uručena su u četvrtak u Washingtonu odličja za zasluge u suradnji s Hrvatskom. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić dodijelio je izvršnom direktoru MMF-a Johannesu de Beaufortu Wijnholdsu i donedavnom izvršnom direktoru Svjetske banke Pieteru Steku, Red kneza Branimira s ogrlicom koje im je u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu uručio veleposlanik Ivan Grdešić. Wijnholds i Stek, koji su u dvije glavne svjetske financijske organizacije bili, među ostalim, nadležni i za Hrvatsku dobili su ovo odličje za "pomoć i napore u razvitku hrvatskih gospodarskih ustanova i stabilizaciji hrvatskog gospodarstva", rekao je Grdešić na ceremoniji dodjele. DUŽNOSNIK MMF-A OPTIMISTIČNO O HRVATSKOM GOSPODARSTVU Hrvatsko gospodarstvo ima povoljne pokazatelje i ako se zemlja bude pridržavala vlastitog ekonomskog programa ima pred sobom dobre izglede, rekao je u četvrtak u Washingtonu dužnosnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "Sasvim optimistično gledam na izglede hrvatskog gospodarstva", rekao je novinarima Johannes de Beaufort Wijnholds, izvršni direktor u MMF-u, među ostalim zadužen i za Hrvatsku. On je rekao kako Hrvatska ima "zdrav ekonomski rast i nisku inflaciju", što je dobra kombinacija. "Zemlja nema problema s platnom bilancom, devizne rezerve su 6 milijardi dolara, kamatne stope veoma niske, i što je važno počinje opadati nezaposlenost", kazao je Wijnholds. On očekuje da bi se rast hrvatskog gospodarstva u 2003. mogao kretati između 4 i 5 posto, ocjenjujući da je na zadovoljavajućoj razini za razliku od zapadne Europe u kojoj je usporen. Napomenuo je kako Hrvatska ima još problema s proračunom i strukturalnim prilagođavanjima, ali da se i to sređuje. Komentirajući tvrdnje da je vanjska zaduženost zemlje visoka i da brzo raste Wijnholds je kazao kako je "važno usredotočiti se na to da se dugom dade upravljati" naglašavajući kako nema razloga vjerovati da Hrvatska tu ima problema. "MMF nije iskazao nikakvu zabrinutost glede zaduženosti Hrvatske", rekao je on. Dodao je, međutim, kako je "važno ne naprezati se pretjerano u vanjskom zaduživanju". "Hrvatska više ne treba novac MMF-a, a stand-by aranžman je tu samo iz predostrožnosti jer Hrvatska neće povlačiti novac," rekao je Wijnholds. "To je znak snage". On je međutim upozorio da se Hrvatska mora pridržavati mjera reformi i štednje koje je sama uz pomoć MMF-a donijela 6. SINDIKATI SSSH PROTIV PREDLOŽENIH IZMJENA ZOR-A Ako Vlada ne odustane od predloženih izmjena Zakona o radu (ZOR), kojima se smanjuju radnička prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozvat će radništvo na opći štrajk u veljači, najavili su u četvrtak čelnici najveće hrvatske sindikalne središnjice. "U slučaju potrebe, odazovite se svim industrijskim akcijama jer, ako to ne učinimo sada, posljedice će snositi i naša djeca", poručio je radnicima s konferencije za novinare pred zgradom Vlade zamjenik predsjednika SSSH Ivan Tomac. SSSH se protivi bilo kakvim izmjenama ZOR-a dok se ne uspostavi nezavisno radno sudstvo, te osigura isplata zajamčenih plaća i socijalna sigurnost za radnike koji ostaju bez posla. SSSH će predložiti ostalim sindikalnim središnjicama da se Vladi ostavi određeni rok za prihvaćanje tih zahtjeva, a u slučaju negativnog odgovora organizirat će u veljači, kada Sabor bude raspravljao o prijedlogu izmjena ZOR-a, zajedno s ostalim sindikatima opći štrajk. Sindikalci su Vladi poručili da prekine s reformama isključivo preko leđa radnika, a saborskim zastupnicima da postanu već jednom ono za što su ih građani izabrali. HUS OCJENJUJE PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA O RADU NEPRIHVATLJIVIM Hrvatska udruga sindikata (HUS) ocijenila je u srijedu prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) neprihvatljivim i najavila mogućnost općeg štrajka ako se Vlada ne usuglasi sa sindikatima oko izmjena radnog zakonodavstva. Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak upozorio je na konferenciji za novinare da su predložene izmjene ZOR-a posljedica pritiska Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) tako da bi se, neovisno hoće li se Vlada i sindikati usuglasiti oko njih, trebale naći u Saboru već 7. veljače, prije potpisivanja sporazuma s MMF-om. Mučnjak je najavio da će svih pet sindikalnih središnjica u ponedjeljak pokušati dogovoriti zajednički nastup prema Vladi kako bi spriječili najavljene izmjene ZOR-a, kojima se drastično smanjuju radnička prava. Moguće zajedničke sindikalne akcije uključuju i opći štrajk hrvatskih radnika, dodao je. Izmjene ZOR-a u cjelini su neprihvatljive, a najproblematičnije su smanjivanje otpremnina, skraćivanje otkaznih rokova, izjednačavanje rada na određeno i rada na neodređeno vrijeme, te promjene definicije malog poslodavca, rekao je Mučnjak. HUS predlaže da se visina otpremnine veže uz prosječnu plaću tako da, primjerice, za 20 godina radnog staža radnik dobije najmanje osam prosječnih plaća. Sindikat traži da se poslodavcu zabrani davanje redovnog otkaza radniku starijem od 55 godina, zbog težeg pronalaženja novog posla, kao što predviđa slovenski ZOR. Izjednačavanjem rada na određeno i neodređeno vrijeme poslodavci će još više radnika zapošljavati na određeno vrijeme, što je socijalno neprihvatljivo jer su takvi radnici zapravo "građani drugog reda". PREDLOŽENE IZMJENE ZOR-A NEPRIHVATLJIVE Iako su promjene radnog zakonodavstva neizbježne, predložene izmjene Zakona o radu (ZOR) su neprihvatljive jer će bez kompenzacijskih mjera u korist rada narušiti ravnotežu rada i kapitala u postojećem zakonu, ocijenila je u utorak Matica hrvatskih sindikata javnih službi. Iako je prošlo godinu dana od prve inicijative za izmjenom ZOR-a, kroz to vrijeme poduzelo se malo ili ništa za povećanje zaštite radničkih prava u propisima izvan ZOR-a (ovlasti inspekcije rada, problemi pravosuđa, a osobito prekršajnih sudova, radnog sudstva, arbitraže za radne sporove...), upozorava Matica u priopćenju. Prijedlogom izmjena ZOR-a nije osigurano jačanje sindikata i sustava kolektivnog pregovaranja, niti se uvodi doprinos solidarnosti za nečlanove, uslijed čega će u sustavu fleksibilnih radnih odnosa doći do smanjenja članstva u sindikatima i moći sindikata, ocjenjuje Matica. Time se otvara pitanje iskrenosti predlagača ZOR-a, tj. Vlade, koji tvrdi da će se umjesto zakonom niz prava poboljšati kolektivnim pregovorima. Zar kolektivnim ugovorima koje će izboriti oslabljeni sindikati? Predloženo smanjenje otpremnina i otkaznih rokova neprimjereno je veliko, pogotovo u svijetlu oslabljenih sindikata u kolektivnom pregovaranju. Visina otpremnina i duljina otkaznih rokova svakako treba biti predmet pregovora između sindikata i Vlade, naglašava Matica. Pozitivni su pomaci u više odredaba, npr. zaštita kod nejednakog postupanja, uvođenje radničkog predstavnika u nadzorne odbore, uvođenje otkaznih razloga za malog poslodavca, te pojačana zaštita radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme. No, nije opravdan prijedlog ukidanja razloga za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, posebno u sustavima javnih službi gdje nema nikakvih gospodarskih razloga za takvu mjeru. Matica sindikata javnih službi također smatra krajnje neprihvatljivom Vladinu najavu otkazivanja Kolektivnog ugovora za sustav socijalne skrbi i pokušaj revizije postojeće razine prava. 7. UDRUGE AMK MAKSIMIR TRAŽI DA VLADA FINANCIRA STUDIJU O OPTEREĆENJIMA VOZAČA Auto-moto klub Maksimir zatražio je od Vlade da financira izradu cjelovite stručne analize o novčanim opterećenjima vozača i osobnih vozila, izražavajući nezadovoljstvo, kako kažu, time što vozači ne mogu dati svoje mišljenje o novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama koji se donosi bez javne rasprave. U priopćenju od utorka Skupština kluba, potaknuta najnovijim valom poskupljenja registracije vozila, kasko osiguranja, cijena cestarina i parkiranja, te namjerom da se vozače na cestama testira na drogu, načinom, za koji tvrde, da vrijeđa dostojanstvo čovjeka, izražavaju zabrinutost Vladi, resornim ministarstvima i predlagačima tih mjera. Skupština kluba smatra da država i druge organizacije sve više zadire u "džepove vozača" i to bez društvenog nadzora, te da vozače "nitko ne brani i ne štiti". Stoga traže od Vlade da se izradi stručna analiza iz koje bi se moglo sagledati tko se sve i na koji način financira iz novca vozača. 8. OSTALO OKRUGLI STOL O MOGUĆNOSTIMA RAZVOJA GOSPODARSTVA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Mogućnosti razvoja gospodarstva Varaždinske županije u uvjetima nove makroekonomske politike RH bila je tema okruglog stola koji su organizirali Gospodarsko vijeće Varaždinske županije u suradnji s Razvojnim forumom iz Zagreba. Po riječima ministra gospodarstva Ljube Jurčića, okrugli stol u Varaždinskoj županiji jedan je u nizu sličnih skupova po županijskim središtima u sklopu priprema izrade operativne strategije razvoja gospodarstva. Jurčić je najavio utemeljenje agencije za poticanje izvoza i ulaganja, a prije svega zbog analize tržišta kojemu gravitira hrvatsko izvozno gospodarstvo. U okviru izlaganja "Ekonomska politika dinamiziranja i moderniziranja gospodarstva u uvjetima stabilne fiskalne i financijske politike" ministar financija Mato Crvenac je rekao da će hrvatska država biti i dalje visoko likvidna, proračun će biti stabilan i likvidan, uz naznaku povećanja financijskog rejtinga Hrvatske u svijetu. U ovoj se godini očekuju stabilne cijene uz ogradu da se ipak ne može predvidjeti njihov eventualni skok vezan uz političke probleme s Irakom, te s tim povezanom cijenom nafte. Po Crkvencu, nastavit će se raditi na rješavanju nezaposlenosti i poboljšanju standarda, a u pripremi je i porezno stimuliranje znanstveno-istraživačkog rada u tvrtkama. Gospodarstvo Varaždinske županije predstavio je župan Zvonimir Sabati, naglasivši kako je tamošnja stopa nezaposlenosti od 17 posto manja nego u drugim županijama, odnosno manja je samo u Zagrebu i Istarskoj županiji. Nakon što je ministar Jurčić kazao da tekstilna industrija nema budućnost u Hrvatskoj zbog velike konkurencije iz Kine, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok rekao je da Varteks izvozi sve više i zbog kvalitete nije ugrožen konkurencijom s Istoka. "Mi u Varaždinu ne tražimo nezarađene plaće, već drukčije gospodarsko okružje, prije svega izvozne poticaje", naglasio je Čehok. Gospodarstvenici koji su sudjelovali u raspravi, uglavnom izvoznici, žalili su se na precijenjenu kunu, što financijski smanjuje izvozni učinak, dok je saborski zastupnik i gospodarstvenik Hrvoje Vojvoda rekao kako je Hrvatskoj, osim u nekim političkim pitanjima, konsenzus potreban prije svega u gospodarstvu. Postavku premijera Račana da je gospodarski izlaz u malim tvrtkama nazvao je pogrešnom. I svjetske se kompanije spajaju da budu jače, od njih tada poslove dobivaju male tvrtke, te tako jača cijelo gospodarstvo, rekao je Vojvoda. Tom je prilikom predstavljen Razvojni forum koji, po riječima Rikarda Štajnera, njegova stručnog voditelja, okuplja 30-ak znanstvenika i stručnjaka za određena područja, od kojih formira timove, ovisno o zahtjevu tvrtke. Razvojni forum surađuje i s istaknutim menadžerima iz inozemstva, te osigurava uključenost vrhunskih inozemnih stručnjaka u konkretne projekte, a utemeljen je radi unaprjeđivanja poduzetništva, razvoja gospodarstva, te jedinica lokalne samouprave. VELJKO OSTOJIĆ O MASTER PLANU RAZVOJA TURIZMA U ISTRI Voditelj projekta izradbe Master plana turizma Istarske županije te član Županijskog poglavarstva za turizam Veljko Ostojić u srijedu je na konferenciji za novinare u Puli ustvrdio kako je Istra odabrala model preustroja i repozicioniranja turističke ponude. Po njegovim riječima ta se koncepcija temelji na poboljšanju smještaja, brzu stvaranju novih proizvoda namijenjenih gostu bolje platne moći u sezoni koja bi, dodao je Ostojić, "trajala osam do devet mjeseci". Time je, kazao je, ujedno završena prva faza izradbe Master plana razvoja istarskog turizma od 2002. do 2010., koja je povjerena španjolskoj savjetodavnoj kući THR-u s tvrtkom Horwath consulting Croatia. U izradbi sudjeluju još Istarska županija, županijska Turistička zajednica, lokalne turističke zajednice i hotelijerske tvrtke. "Prije odluke obavljena je temeljita inventura istarskog turizma, provedena turistička anketa među uglednim stručnjacima i održane dvije radionice s predstavnicima privatnog i javnog sektora", naveo je Ostojić. Dodao je kako je izrađena polovica Master plana, a do ožujka treba donijeti Plan konkurentnosti te marketinški, investicijski i provedbeni plan. Zastario tip turizma moguće je prevladati ponudom istarskih turističkih odredišta prema prirodnim i stečenim razvojnim prednostima, drži Ostojić. Upravo zato, smatra, Master plan prepoznaje različitost pojedinih područja, a iz istraživanja i analiza nazire se turistička budućnost u šest obalnih područja (Umag-Savudrija, Novigrad, Poreč, Vrsar-Funtana, Rovinj, Labin- Rabac) te istarska unutrašnjost.