ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Ukupni hrvatski inozemni dug na kraju listopada prošle godine iznosio je 13,67 milijardi američkih dolara, što je za 2,4 milijarde dolara više nego na kraju 2001. godine, a sektori koji stvaraju nove
dugove su, prije svega, banke i država.
ZAGREB, 10. siječnja (Hina) - Ukupni hrvatski inozemni dug na kraju
listopada prošle godine iznosio je 13,67 milijardi američkih
dolara, što je za 2,4 milijarde dolara više nego na kraju 2001.
godine, a sektori koji stvaraju nove dugove su, prije svega, banke i
država.#L#
Kod sagledavanja kretanja inozemnog duga treba imati u vidu i
utjecaj kretanja tečaja američkog dolara u odnosu prema euru, zbog
čega je inozemni dug, po podacima HNB-a za prvih devet
prošlogodišnjih mjeseci, 'statistički' povećan za gotovo 850
milijuna dolara.
Porast zaduživanja banaka u ovom času nije posebno opasan, s
obzirom da hrvatske banke općenito imaju dobar kreditni rejting i
nastoje voditi politiku kreditne ekspanzije. Međutim, rast
državnog duga ozbiljniji je problem, ocjenjuju analitičari
Hrvatske narodne banke u zadnjem Biltenu HNB-a.
Da bi se smanjio državni dug, koji u ukupnom inozemnom dugu čini oko
43 posto, i omogućilo Hrvatskoj da ostane među srednje zaduženim i
ne prijeđe u krug visoko zaduženih zemalja, moguće je djelovati na
smanjenje manjka državnog proračuna, napominju stručnjaci
hrvatske središnje banke.
Pritom navode procjene kako će manjak konsolidirane središnje
države (uključujući izvanproračunska poduzeća Hrvatske ceste i
Hrvatske autoceste) 2002. iznositi oko 5,5 posto BDP-a, što je
smanjenje u odnosu na deficit od 6 posto u godini prije. Vlada je
utvrdila ciljani manjak konsolidirane opće države za ovu godinu od
5 posto (za koji ima i pristanak MMF-a), a objavila je i namjeru da
se više zadužuje na domaćem financijskom tržištu. To bi pak, ističu
analitičari HNB-a, imalo dva povoljna učinka - smanjivanje
zaduživanja u inozemstvu i veću ponudi kvalitetnih državnih
vrijednosnih papira na domaćem tržištu.
Iz analize kretanja inozemnog duga u prvih devet mjeseci prošle
godine, objavljene u Biltenu Hrvatske narodne banke, proizlazi da
je ukupni dug u odnosu na kraj 2001. povećan za 2.162 milijuna USD
ili 19,3 posto (na 13,38 milijardi USD krajem prošlogodišnjeg
rujna, dok je po najnovijim podacima HNB-a krajem listopada ukupni
vanjski dug iznosio 13,67 milijardi USD). Pritom je zbog kretanja
tečaja američkog dolara u odnosu na euro dug statistički povećan za
849 milijuna dolara, dok je ostalih 1.313 milijuna USD povećanje
duga iz kojeg je isključen utjecaj tečaja. Približno dvije trećine
inozemnog duga Hrvatske nominirano je u eurima, pa se jačanjem eura
prema dolaru povećava dolarska vrijednost toga dijela duga.
Najveći apsolutni udio u porastu ukupnog vanjskog duga za prvih
devet mjeseci lani imalo je zaduženje države - za približno 740
milijuna dolara, što je porast od 14,8 posto, na ukupno 5,75
milijardi USD na kraju rujna, uz daljnji porast na 5,82 milijarde
dolara krajem listopada. Od toga su najznačajnije iznose činili
izdavanje euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura i izdavanje
samurajskih obveznica u iznos od 25 milijardi jena, čime je država,
usprkos smanjivanju obveza po Pariškom i Londonskom klubu,
zadržala glavni udio u vanjskom dugu od oko 43 posto.
Zaduženje banaka, pak povećano je za oko 620 milijuna USD, što je
rast od 27,2 posto, a ono je uglavnom uzrokovano povećanjem
inozemnih pozicija valute i depozita banaka (povećanje od oko 800
milijuna USD ili 115,5 posto). Time su banke povećale svoj udio u
ukupnom inozemnom dugu na oko 22 posto u rujnu. Krajem tog mjeseca
ukupni je dug banaka iznosio 2,93 milijarde, a krajem listopada
3,17 milijardi USD.
Ostali sektori (tvrtke, nefinancijska poduzeća) povećali su svoje
zaduženje za 570 milijuna USD, odnosno 18,3 posto, i to uglavnom
radi nabave investicijske opreme, čime su zadržali svoj udio od oko
28 posto u ukupnom inodugu. Ukupni vanjski dug ostalih sektora na
kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio je 3,70 milijardi, a krajem
listopada 3,71 milijardu USD.
Povećanje pak inozemnih izravnih ulaganja (kreditne linije
matičnih stranih poduzeća podružnicama u zemlji) iznosilo je u tom
razdoblju oko 240 milijuna USD, čime se povećao udio inozemnih
izravnih ulaganja u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu na 6,6 posto.
(Hina) ds ds