HRVATSKI INOZEMNI DUG 13,6 MILIJARDI DOLARA

HRVATSKI INOZEMNI DUG 13,6 MILIJARDI DOLARA Ukupni hrvatski inozemni dug na kraju listopada prošle godine iznosio je 13,67 milijardi američkih dolara, što je za 2,4 milijarde dolara više nego na kraju 2001. godine, a sektori koji stvaraju nove dugove su, prije svega, banke i država. Kod sagledavanja kretanja inozemnog duga treba imati u vidu i utjecaj kretanja tečaja američkog dolara u odnosu prema euru, zbog čega je inozemni dug, po podacima HNB-a za prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, 'statistički' povećan za gotovo 850 milijuna dolara. Porast zaduživanja banaka u ovom času nije posebno opasan, s obzirom da hrvatske banke općenito imaju dobar kreditni rejting i nastoje voditi politiku kreditne ekspanzije. Međutim, rast državnog duga ozbiljniji je problem, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke u zadnjem Biltenu HNB-a. Da bi se smanjio državni dug, koji u ukupnom inozemnom dugu čini oko 43 posto, i omogućilo Hrvatskoj da ostane među srednje zaduženim i ne prijeđe u krug visoko zaduženih zemalja, moguće je djelovati na smanjenje manjka državnog proračuna, napominju stručnjaci hrvatske središnje banke. Pritom navode procjene kako će manjak konsolidirane središnje države (uključujući izvanproračunska poduzeća Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste) 2002. iznositi oko 5,5 posto BDP-a, što je smanjenje u odnosu na deficit od 6 posto u godini prije. Vlada je utvrdila ciljani manjak konsolidirane opće države za ovu godinu od 5 posto (za koji ima i pristanak MMF-a), a objavila je i namjeru da se više zadužuje na domaćem financijskom tržištu. To bi pak, ističu analitičari HNB-a, imalo dva povoljna učinka - smanjivanje zaduživanja u inozemstvu i veću ponudi kvalitetnih državnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu. Iz analize kretanja inozemnog duga u prvih devet mjeseci prošle godine, objavljene u Biltenu Hrvatske narodne banke, proizlazi da je ukupni dug u odnosu na kraj 2001. povećan za 2.162 milijuna USD ili 19,3 posto (na 13,38 milijardi USD krajem prošlogodišnjeg rujna, dok je po najnovijim podacima HNB-a krajem listopada ukupni vanjski dug iznosio 13,67 milijardi USD). Pritom je zbog kretanja tečaja američkog dolara u odnosu na euro dug statistički povećan za 849 milijuna dolara, dok je ostalih 1.313 milijuna USD povećanje duga iz kojeg je isključen utjecaj tečaja. Približno dvije trećine inozemnog duga Hrvatske nominirano je u eurima, pa se jačanjem eura prema dolaru povećava dolarska vrijednost toga dijela duga. Najveći apsolutni udio u porastu ukupnog vanjskog duga za prvih devet mjeseci lani imalo je zaduženje države - za približno 740 milijuna dolara, što je porast od 14,8 posto, na ukupno 5,75 milijardi USD na kraju rujna, uz daljnji porast na 5,82 milijarde dolara krajem listopada. Od toga su najznačajnije iznose činili izdavanje euroobveznica u iznosu od 500 milijuna eura i izdavanje samurajskih obveznica u iznos od 25 milijardi jena, čime je država, usprkos smanjivanju obveza po Pariškom i Londonskom klubu, zadržala glavni udio u vanjskom dugu od oko 43 posto. Zaduženje banaka, pak povećano je za oko 620 milijuna USD, što je rast od 27,2 posto, a ono je uglavnom uzrokovano povećanjem inozemnih pozicija valute i depozita banaka (povećanje od oko 800 milijuna USD ili 115,5 posto). Time su banke povećale svoj udio u ukupnom inozemnom dugu na oko 22 posto u rujnu. Krajem tog mjeseca ukupni je dug banaka iznosio 2,93 milijarde, a krajem listopada 3,17 milijardi USD. Ostali sektori (tvrtke, nefinancijska poduzeća) povećali su svoje zaduženje za 570 milijuna USD, odnosno 18,3 posto, i to uglavnom radi nabave investicijske opreme, čime su zadržali svoj udio od oko 28 posto u ukupnom inodugu. Ukupni vanjski dug ostalih sektora na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio je 3,70 milijardi, a krajem listopada 3,71 milijardu USD. Povećanje pak inozemnih izravnih ulaganja (kreditne linije matičnih stranih poduzeća podružnicama u zemlji) iznosilo je u tom razdoblju oko 240 milijuna USD, čime se povećao udio inozemnih izravnih ulaganja u ukupnom hrvatskom inozemnom dugu na 6,6 posto.