ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Slovensko navodno otkriće hrvatskog Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti financija iz 1991. godine predstavlja novu manipulaciju kojom se slovenska strana izbjegava pozitivno odrediti glede
obveza Ljubljanske banke prema svojim štedišama, priopćilo je u subotu hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova.
ZAGREB, 11. siječnja (Hina) - Slovensko navodno otkriće hrvatskog
Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti financija iz 1991.
godine predstavlja novu manipulaciju kojom se slovenska strana
izbjegava pozitivno odrediti glede obveza Ljubljanske banke prema
svojim štedišama, priopćilo je u subotu hrvatsko Ministarstvo
vanjskih poslova.#L#
"Navedeni zakon zaista ne može biti pokriće za izjave visokih
slovenskih predstavnika da Slovenija nikada nije imala obveze
prema hrvatskim štedišama nekadašnje filijale Ljubljanske banke
Zagreb", navodi se u priopćenju i dodaje da spomenuti zakon nema
razloga vezivati za dugovanje Ljubljanske banke - Glavne filijale
Zagreb, jer je "Slovenija neposredno prije osamostaljivanja toj
banci u Zagrebu ukinula pravnu osobnost i vezala je uz centralu u
Ljubljani".
Ministarstvo podsjeća da se niz godina na bilateralnoj razini
pokušava naći "rješenje za dugovanje Ljubljanske banke, kako tzv.
prenesene tako i neprenesene štednje". Pritom je, nastavlja se u
priopćenju, hrvatsko stajalište uvijek bilo dosljedno - pitanje
neprenesene štednje spada u privatno-pravni odnos štediša i banke.
"Ljubljanska banka još uvijek dobro posluje pa nije jasno za što bi
se na nju morale primjenjivati državne garancije", stoji u
priopćenju.
MVP podsjeća da je "i Slovenija donijela sličan zakon iste godine te
su na osnovi njega sve do izmjene istog polovicom devedesetih
godina i promjenom Ljubljanske banke u Novu ljubljansku banku (na
koju je prenesena aktiva, ali ne i pasiva) isplaćivane pojedinačne
štednje štedišama koji nisu prenijeli svoju štednju na druge
hrvatske banke", o čemu, kako se navodi, postoje čak i pozitivne
presude slovenskih sudova o tome koje kasnije, zbog navedene
zakonske izmjene, nisu provedene, jer je tada Slovenija tu svoju
obvezu jednostrano pretvorila u sukcesijsko pitanje.
Spomenutom izmjenom zakona hrvatske su štediše izgubile i sudsku
mogućnost za isplatu svojih štednji te su se, za razliku od
slovenskih štediša, našli u diskriminiranom položaju, nastavlja se
te ističe da je pravo štediša na imovinu "slovenska država
jednostavno zamrznula do završetka sukcesijskog procesa - kako je
do sada najčešće glasilo službeno stajalište Ljubljane".
Najnovije izjave slovenskih dužnosnika pokazuju da je i to
stajalište sada upitno i da bi slovenska strana najradije to
pitanje izbrisala, navodi MVP te dodaje da se na taj način "problemi
ne mogu rješavati".
"Ukoliko je to znak da će Slovenija ubuduće još uvijek neriješenim
pitanjima zaostalim iz raspada bivše zajedničke države pristupati
ne uvažavajući stvarne činjenice, može se zaključiti da Ljubljana
svoj ulazak u EU, ipak, ne vidi kao neprijeporno prihvaćanje obveze
punog poštivanja pravne i imovinske sigurnosti za sve koji s njom
posluju", kaže se na kraju priopćenja Ministarstva vanjskih
poslova.
(Hina) pp nab