LJUBLJANA, 8. siječnja (Hina) - Prošlogodišnjom prodajom trećine Nove Ljubljanske banke i svih dionica farmaceutske tvrtke "Lek" državni i privatni investitori u Sloveniji polučili su efekt od ukupno 1,2 milijardi eura, ali su
iznevjerena očekivanja da će ta sredstva biti reinvestirana u domaću ekonomiju već su završila na računima stranih banaka i u općoj potrošnji.
LJUBLJANA, 8. siječnja (Hina) - Prošlogodišnjom prodajom trećine
Nove Ljubljanske banke i svih dionica farmaceutske tvrtke "Lek"
državni i privatni investitori u Sloveniji polučili su efekt od
ukupno 1,2 milijardi eura, ali su iznevjerena očekivanja da će ta
sredstva biti reinvestirana u domaću ekonomiju već su završila na
računima stranih banaka i u općoj potrošnji.#L#
Kako u srijedu u komentaru o investicijskoj politici slovenske
Vlade tvrdi vodeći slovenski dnevni list "Delo", Vladu bi zbog toga
trebala brinuti činjenica što je prodaja "Leka", tehnološko
najrazvijenijeg domaćeg poduzeća, ostala neiskorištena za
investicije u domaće proizvode s visokom stopom dodane
vrijednosti, te što zbog modela prodaje Nove Ljubljanske banke
domaći financijski sektor u većini i dalje ostaje neprivatiziran,
jednako kao i sektor telekomunikacija.
"Porezne olakšice i manje birokratskih zapreka u dobivanju
zemljišta samo su dvije mogućnosti kako bi vlast mogla povećati
investicijski polet građana", piše komentator Miha Jenko.
Prodaja državnog dijela u "Leku" i Ljubljanskoj banci omogućila je
državi da devizne pričuve krajem godine poveća na gotovo rekordnih
7,8 milijardi eura, ali su sredstva uglavnom na računima banaka u
inozemstvu ili ih domaća središnja banka koristi kako bi
neutralizirala opasnost aprecijacije domaće valute. S druge je
strane posljedica takve politike i relativno plitkog financijskog
tržišta to da unatoč suprotnim očekivanjima indeks kretanja
dionica na Ljubljanskoj burzi pada, a novih izdanja vrijednosnih
papira nema jer se Vlada ne odlučuje podržati domaće poduzetnike i
drži se načela konzervativnog ulaganja u inozemstvu kako bi
sačuvala vrijednost i donos svojih sredstava, ocjenjuje
komentator.
"Novih vrijednosnih papira nema, pa bi sada bila prilika da
poduzeća izdaju barem neku vrst obveznica, na što se na žalost ne
odlučuju", izjavio je član uprave Ljubljanske burze Tomaž Rotar. U
13 godina postojanja Ljubljanske burze nije bilo niti jednog
slučaja primarnog izdavanja dionica, što je na zapadu uobičajeni
način traženja investitora, a nekoliko manjih dokapitalizacija
izvršila je samo Pivovara Laško, navodi "Delo".
(Hina) fl ds