CRKVENAC ODBACUJE SLOVENSKE TVRDNJE O LJUBLJANSKOJ BANCI

CRKVENAC ODBACUJE SLOVENSKE TVRDNJE O LJUBLJANSKOJ BANCI Hrvatski ministar financija Mato Crkvenac u četvrtak je oštro prosvjedovao zbog izjave predstavnika slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudolfa Gabrovca da slovenski financijski stručnjaci imaju dokaze po kojima Slovenija nema obveze prema hrvatskim štedišama Ljubljanske banke. "To je drska manipulacija za kupovanje vremena u trenutku kada su slovenski gospodarski interesi u SRJ i BiH ozbiljno suočeni s realnom mogućnosti bojkota i blokade", ocijenio je Crkvenac u Banskim dvorima u stanci redovite sjednice Vlade. Ministar kaže da je krajnji cilj tog poteza cijelu materiju oko duga Ljubljanske banke držati što dalje na slijepom kolosjeku, bez obzira koliko je to pošteno prema hrvatskim štedišama. "Zato oštro prosvjedujemo, jer se stanje i dalje drži nerješenim, a to odgovara Sloveniji", naglasio je Crkvenac. Istaknuo je i kako to ne pridonosi razvoju dobrih odnosa dviju država, zbog čega je izrazio žaljenje. "Nadam se nekoj originalnijoj formuli o kojoj bi, eventualno, mogli razgovarati. U ovom slučaju nema ničeg novog i ovu vijest i ovaj pristup potpuno odbacujemo", rekao je ministar. Predstavnik slovenske vlade za sukcesiju Rudi Gabrovec izjavio je u srijedu da je "Hrvatska 1991. godine prihvatila teritorijalno načelo isplate devizne štednje, jednako kao i Slovenija". Gabrovec je najavio da će Slovenija poslati Banci za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) i Međunarodnom monetarnom fondu dokumente koji navodno dokazuju da je Hrvatska zakonski obvezna isplatiti štediše, a ne Slovenija. Crkvenac je rekao da je pozivanje na tu činjenicu posve pogrešna interpretacija slučaja štediša Ljubljanske banke. Hrvatska je, pojasnio je Crkvenac, preuzela obveze prema štedišama svih banaka koje su bile pravne osobe u Hrvatskoj (npr. Podravske banke koja je bila pravna osoba u vlasništvu Ljubljanske banke), no Ljubljanska banka u Zagrebu bila je filijala, i to filijala Banke u Ljubljani, za čije obveze je u potpunosti odgovarala banka-majka u Ljubljani, odnosno za sve obveze koje se odnosne na štediše i njihove uloge. Mislimo da je tvrdnja Slovenije "drska manipulacija za kupovanje vremena", poručio je ministar financija Mato Crkvenac. Predstojnik Vladina ureda za sukcesiju Božo Marendić izjavio je da problem devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci ne spada u projekt sukcesije, kako to tvrdi slovenska strana. "Problem ljubljanske banke ne spada u projekt sukcesije", rekao je za Hinu Marendić, zamoljen da komentira slovensko tumačenje prema kojem je Hrvatska još 1991. godine donijela zakon kojim je devizna štednja Ljubljanska banke priznata kao obveza hrvatske države. Hrvatsko je stajalište da je pitanje Ljubljanske banke stvar odnosa banke i štediša. Pomoćnik hrvatskog ministra financija za upravljenjem javnim dugom Hrvoje Radovanić, koji je od 1995. sudjelovao u razgovorima oko rješavanja pitanja Ljubljanske banke, izjavio je da nije točno da je Hrvatska prihvatila teritorijalno načelo isplate devizne štednje. "To su prihvatile samo Slovenija i SR Jugoslavija, rekao je Radovanić. On tvrdi da slovensko tumačenje nema uporišta ni u jednom zakonu ili uredbi, koje je donijela Republika Hrvatska. "Ova slovenska tvrdnja predstavlja daljnje udaljavanje od razumne rasprave o rješavanju pitanja Ljubljanske banke", izjavio je za Hinu Radovanić, dodajući da je to "još jedna od provokacija usmjerenih ka zamagljivanju pravog stanja stvari".