LJUBLJANA, 10. siječnja (Hina) - Izjave oko Ljubljanske banke Zagreb, odnosno tome tko je zadužen za 130.000 malih štediša i njihovih već 12 godina blokiranih 150 milijuna eura, najave su "novog zahlađenja" odnosa između dviju
Slovenije i Hrvatske, piše danas slovenski tisak.
LJUBLJANA, 10. siječnja (Hina) - Izjave oko Ljubljanske banke
Zagreb, odnosno tome tko je zadužen za 130.000 malih štediša i
njihovih već 12 godina blokiranih 150 milijuna eura, najave su
"novog zahlađenja" odnosa između dviju Slovenije i Hrvatske, piše
danas slovenski tisak.#L#
Kako u svom današnjem broju piše ljubljansko "Delo", slovenski vođa
sukcesijskog tima Rudolf Gabrovec u četvrtak je, odgovarajući na
negativne ocjene što su ih njegove tvrdnje da je Hrvatska još 1991.
godine prihvatila "teritorijalni princip" za vraćanje starih
deviza i da je pitanje Ljubljanske banke Zagreb "sukcesijski"
problem izazvale u Zagrebu svoje teze samo ponovio i precizirao,
formuliravši ih još oštrije.
"Tek je Bečki sporazum o sukcesiji potpisan u lipnju 2001.
definirao da je jamstvo federacije bivše SFRJ sukcesijsko pitanje,
definirao je prosječni datum i dan proglašenja nezavisnosti, ne
upuštajući se u akcije pojedinih država nakon tog datuma", izjavio
je za "Delo" Gabrovec.
"Mi smo od lani" - tvrdi u razgovoru za "Delo" slovenski vođa
sukcesijskog tima - zaključili da ćemo zato ispitati svu
dokumentaciju da bismo ponovo konstatirali kakvo je bilo stanje
stvari na dan kad su pojedine države proglasile svoju nezavisnost i
kako su na svojem teritoriju na taj dan definirale financijska
pitanja. Analiza o Hrvatskoj i pravno mišljenje koje smo donijeli
oslanja se na te konstatacije. Mišljenje međunarodnih pravnika,
pripremljeno u Europskom parlamentu, tek je kasnije konstatiralo
da jamstvo federacije treba uključiti u bečki sporazum o
nasljedstvu.
Zato nije pitanje jesmo li nešto na vrijeme otkrili ili nego o
pitanju što se i kako dijeli, a to je definirao tek Bečki sporazum",
rekao je Gabrovec na pitanje slovenskog lista kako to da Slovenija
do sada nije "otkrila" spomenute hrvatske dokumente na koje se sada
poziva u svojoj tvrdnji.
Bez obzira što Hrvatska do sada nije ratificirala Bečki sporazum o
nasljedstvu - tvrdi Gabrovec - "svi su građani koji su na dan
hrvatskog osamostaljenja imali deviznu štednnu knjižicu na
teritoriju republike Hrvatske bili zaštićeni na isti način.
Republika Hrvatska dala je jamstvo svakoj štednoj knjižici i svakom
štediši posebice. Jamstvo nije bilo dano ustanovi ili nekoj banci",
tvrdi Gabrovec.
I nekadašnji slovenski guverner centralne banke France Arhar rekao
je za "Delo" kako je Gabrovčeva izjava "na istoj liniji koju je
Slovenija zastupala od samog početka".
"Nesporno je riječ o pravnom odnosu štediša-banka, a s nastankom
nove države (Hrvatske) nastao je i novi javno-pravni odnos. Hrvati,
koji su primili devizne uštede i jamstvo za te uštede, sada se
pozivaju da iz tog naslova imaju regresni zahtjev i ne priznaju
teritorijalno načelo", izjavio je za "delo" Arhar koji tvrdi da je
1999. godine prilikom jedne rasprave u hrvatskom Saboru čuo neke
zastupnike koji su navodili da je rješenje za štediše Ljubljanske
banke Zagreb "u nekadašnjoj federaciji i Narodnoj banci
Jugoslavije, a ne u Ljubljani".
Slovenska agencija STA prenijela je sinoć i komentar iz današnjeg
izdanja mariborskog lista "Večer" u kojem se tvrdi da Gabrovčeva
izjava o Ljubljanskoj banci u Zagrebu "nije slučajna jer u politici
i diplomaciji ništa nije slučaj".
"Očito se je nova posada koja od ove godine upravlja Slovenijom
odlučila za agresivniji nastup u vezi nekih dugogodišnjih
problema. Slovenija je pred važnim odlukama o ulasku u NATO i EU, a
zamrznuti devizni depoziti koje zahtijevaju hrvatski i bosanski
štediše nisu dobra preporuka ni za domaću javnost niti za
Bruxelles", piše u komentaru "Večera".
STA prenosi i komentar poslovnog lista "Finance" u kojemu se među
ostalim tvrdi da će najnovija politička polemika oko Ljubljanske
banke smanjiti mogućnosti Terma Čatež da uđu u privatizaciju
Sunčanog Hvara, ali i smanjiti rejting u Hrvatskoj i drugim
potencijalnim slovenskim investitorima.
"Iako je pravno mišljenje o Ljubljanskoj banci Zagreb i obvezama
prema štedišama što ga je u srijedu prezentirao Gabrovec vjerojatno
nepovezano s novim premijerom Ropom koji nije sudjelovao u izradi
takvog mišljenja, stvar je ipak sasvim u stilu novog predsjednika
vlade: Udariti odmah, a onda diktirati tempo", prenosi komentar
"Financa" slovenska tiskovna agencija STA.
(Hina) fl sb