LJUBLJANA, 11. siječnja (Hina) - Slovenski premijer Anton Rop zanijekao je nagađanja kako su izjave njegova eksperta za sukcesijska pitanja Rudija Gabrovca da Slovenija nema nikakvih obveza prema štredišama Ljubljanske banke Zagreb
rezultat "ofenzivnijeg" pristupa njegove vlade.
LJUBLJANA, 11. siječnja (Hina) - Slovenski premijer Anton Rop
zanijekao je nagađanja kako su izjave njegova eksperta za
sukcesijska pitanja Rudija Gabrovca da Slovenija nema nikakvih
obveza prema štredišama Ljubljanske banke Zagreb rezultat
"ofenzivnijeg" pristupa njegove vlade.#L#
"Gabrovec je svoje konstatacije (u vezi hrvatskih financijskih
zakona iz 1991. godine) predočio prije više mjeseci ranijoj vladi i
dobio o tome pravno mišljenje koje je sada predstavio. O tome sam
bio obaviješten, ali mu nisam davao uputstva", izjavio je za
subotnje "Delo" Rop, demantirajući tako špekulacije dijela
slovenskog tiska da Gabrovčeve izjave odaju Ropov agresivniji i
ofenzivniji vanjskopolitički stil u odnosu na njegova predhodnika
Janeza Drnovšeka i da su u vezi sa sastankom s premijerom Račanom
krajem idućeg tjedna u Zagrebu.
"Delo" inače u komentaru dovodi u pitanje "timing" Gabrovčeve
izjave i tvrdi da bi, ako su "novootkriveni" dokumenti o hrvatskom
preuzimanju duga Ljubljanske banke zaista utemeljeni, s njima bilo
bolje kao sa "skrivenim adutom u rukavu" pričekati do skorašnje
rasprave o tužbama protiv Ljubljanske banke u Vijeću Europe.
Dio slovenskog novinstva u svojim analizama ističe da je pitanje
Ljubljanske banke i njenih obveza u državama jugoistočne Europe
svakako potrebno riješiti što prije zbog "negativnog imidža" koji
to ima za Sloveniju i zato jer je riječ o otežavajućem faktoru u
ekonomskom prodoru slovenskih poduzeća i investitora u Hrvatsku,
BiH i Makedoniju.
"Zbog Ljubljanske banke naši odnosi s Hrvatskom i BiH nisu sređeni,
pa gubimo velike razvojne mogućnosti u izgradnji dugoročnih
gospodarskih odnosa. Hrvati i Bosanci imaju osjećaj da ih je
Slovenija prevarila, a kad bismo bili u njihovoj koži, osjećali
bismo se jednako", rekao je u razgovoru koji donosi najnoviji broj
tjednika "Mladina" Franci Gerbec. Gerbec je pravnik, a do raspada
Jugoslavije radio je u jugoslavenskoj saveznoj skupštini u odboru
za financije i tvrdi da zna sve o jugoslavenskom financijskom
sustavu i načinu kako su nastali dugovi Ljubljanske banke prema
hrvatskim štedišama.
"Po mojoj se procjeni u slučaju Ljubljanske banke Zagreb radi o dugu
od 1,2 milijarde njemačkih maraka, odnosno pola milijarde eura. To
je problem koji se tiče više stotina tisuća ljudi, a kad tome
pribrojimo i obiteljske članove štediša možda ih je i milijun. To je
kritična masa koja izaziva legitimno protivljenje normalizaciji
financijskih, ekonomskih, ali i političkih odnosa", izjavio je
Gerbec za "Mladinu". Ustrajanjem pri tome da nije dužna isplatiti
štediše, Slovenija zapravo samo šteti svojim vlastitim dugoročnim
interesima, drži Gerbec.
(Hina) fl sd