Najteže su pogođeni turizam, avioprijevoznici i hotelijeri u Šri Lanki, južnoj Indiji, Maldivima, sjevernoj Maleziji i južnom Tajlandu ali negativan utjecaj katastrofe vjerojatno ipak neće biti dugoročan, dodaju oni.
"Tragedija koju su pretrpjeli ljudi nadmašuje svojim razmjerima štetu koju je pretrpjelo gospodarstvo", ističe Song Seng Wun, regionalni ekonomist G.K. Goh-a, predviđajući da će negativne posljedice u spomenutim uslužnim djelatnostima "biti ograničene na prvo tromjesečje 2005.".
Vlade i tvrtke u zemljama regije još nisu u cijelosti utvrdile razmjere katastrofe koju je izazvao potres u podmorju u blizini indonezijskog otoka Sumatre. Plimni valovi tsunamiji, nastali uslijed potresa, odnijeli su po najnovijim podacima više od 29 tisuća ljudskih života.
Kada je riječ o gospodarstvu, neki su promatrači izrazili bojazan da će preusmjeravanje sredstava vlade u Šri Lanki na sanaciju šteta i smanjenje broja turista zakočiti gospodarski oporavak u toj zemlji.
U ostalim dijelovima Azije "katastrofa će donekle usporiti rast ali ne u velikoj mjeri", smatra David Cohen, direktor instituta Asian Economic Forecasting.
Ogromni plimni valovi nisu pogodili nijedan značajan financijski ili industrijski centar a štete nisu pretrpjele ni proizvodnja ni trgovinska infrastruktura, kažu analitičari. "Proizvodnja u regiji jugoistočne Azije nije prekinuta pa zaključujemo da makrogospodarski temelji nisu pretrpjeli štetu", ističe Song.
Katastrofa je na području jugoistočne Azije najteže pogodila Tajland, gdje turizam čini 6 posto bruto domaćeg proizvoda. Tsunamiji su pogodili tu državu upravo na vrhuncu turističke sezone.
Jimmy Koh iz UOB Treasury-ja ipak smatra da će posljedice tsunamija u gospodarstvu biti blaže nego u slučaju pojave SARS-a. "Ljudi možda neće posjećivati obalna područja ali će ipak odlaziti u Bangkok radi shoppinga", smatra on.