Iako rezultati tog istraživanja, provedenog sredinom prosinca na uzorku od tisuću osoba starijih od 15 godina, pokazuju da akcija kod većine ispitanika akcija nije utjecala na povećanu kupovinu hrvatskih proizvoda, u GfK ističu da ipak gotovo 30 posto ispitanika hrvatske proizvode kupuje više nego prije te akcije.
Većina (79 posto) ispitanika suglasna je da se isticanjem znaka "hrvatski proizvod" na ambalaži proizvoda navikava potrošača da pri kupnji obraća pažnju na zemlju porijekla proizvoda, a još veći postotak ispitanih građana, odnosno njih 84 posto drži da se kupnjom domaćih proizvoda izravno pomaže hrvatsko gospodarstvo.
Upitani da izdvoje tri karakteristike proizvoda koje su im najvažnije prilikom kupnje nekog proizvoda ispitanici su u najvećem postotku - 81 posto, istaknuli cijenu proizvoda. Slijede navika ili iskustvo (43 posto) te poznavanje imena proizvoda (39 posto), a tek onda zemlja porijekla (29 posto), sastav proizvoda (27 posto) te oznaka hrvatska kvaliteta ili hrvatski proizvod (23 posto).
U GfK stoga zaključuju da je na tom području potrebno bolje educirati potrošače. posebno kada se radi o kvalitetnom domaćem proizvodu, koji može biti i globalno konkurentan. No, dodaju da na promjenu stava o važnosti oznake "izvorno hrvatsko" teško može dalje mnogo učiniti promotivna akcija HGK. Ovdje je primarni zadatak svakog proizvođača da shvati kako samo produktivnošću i podizanjem kvalitete mogu uvjeriti potrošača da preferira domaći proizvod, a onda mogu postati i konkurentni i integrirani u globalno gospodarstvo.
Pred proizvođačima je stoga, kažu u GfK, zadatak da u što kraćem vremenu postignu povjerenje, da znak hrvatskog podrijetla na proizvodu stvarno jamči izuzetnu kakvoću označenog proizvoda, tim više što će procesom približavanja Hrvatske Europskoj uniji biti sve manje mogućnosti izravnog preferiranja i promoviranja domaćeg proizvoda, a sve više ozbiljne konkurencije proizvoda iz drugih zemalja.