Anketom, koja je predstavljena danas nakon Godišnje skupštine HGK, ove je godine bilo obuhvaćeno 108 poduzeća, od kojih najveći broj čine ona iz prerađivačke industrije.
Tako 54 posto anketiranih u idućoj godini očekuje bolje poslovne rezultate, njih 36 posto smatra da će im rezultati biti isti kao u ovoj godini, a njih 11 posto drži da će im poslovni rezultati biti lošiji.
Rezultati ankete pokazali su i kako 79 posto anketiranih u idućoj godini namjerava investirati u proširenje poslovanja, a 57 posto njih očekuje da će u 2005. izvoz njihovih poduzeća u odnosu na ovu godinu biti veći.
Kao tri glavna problema s kojima će se izvoznici susretati u poslovanju u idućoj godini navedeni su tečaj kune, nekonkurentnost koja proizlazi iz visokih troškova rada, te nepostojanje podrške države kakvu imaju inozemni konkurenti.
Od ostalih problema izdvojeni su nepostojanje izvozne strategije, zaostalost proizvode i tehnološke strukture poduzeća, visoke kamatne stope na kredite domaćih banaka te nemogućnost konkuriranja u domeni marketinga.
Čak 66 posto izvoznika smatra kako njihovo poduzeće nema nikakvu konkretnu podršku u ostvarivanju izvoznih planova od strane državnih institucija, a njih 31 posto drži da je ta podrška manja no što bi trebala biti. Tek 1 posto anketiranih mišljenja je kako je ta podrška velika odnoso značajna.
Anketa je pokazala i kako 88 posto izvoznika smatra da Vlada u svojoj ekonomskoj politici nije dovoljno učinila za stimuliranje izvoza, a 36 posto anketiranih izvoznika smatra kako su trenutne prilike za intenziviranje izvoza u odnosu na protekle tri godine lošije. Njih 46 posto, pak, drži kako su trenutne prilike za intenziviranje izvoza iste kao u protekle tri godine, a 36 posto da su bolje.
Ekonomist Žarko Primorac na predstavljanju Poslovnih očekivanja za 2005. kazao je kako i pored svih problema, u gospodarstvu još uvijek ima optimizma. To pokazuju, primjetio je, i rezultati ankete po kojima 54 posto anketiranih očekuju bolju godinu, njih 79 posto planira povećanje investicija, a 57 posto veći izvoz.
Primorac drži kako je ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU) motiv, odnosno poziv i izazov za ozbiljnije reforme - smanjenje potrošnje, pokretanje zdravih ulaganja u industriju, u ljude i znanja. Jer, kako je kazao, budućnost Hrvatske ne ovisi o političkim strankama, već o industriji.