Predgovor knjizi napisao je, kako navodi autor knjige, slobodni zidar i jedan od istaknutih hrvatskih intelektualaca i gospodarstvenika u svijetu Eugen Laxa. On napominje kako se hrvatsko masonstvo, premda među najstarijima na području nekadašnje Austro-Ugarske, odnarodilo i postalo nositeljem madžarskog, a poslije i srpskoga imperijalizma.
Mužić pomnjivo crta kako je Srbija znala organizirati svoju ekspanzionističku politiku, kojoj su prve na dohvat bile zemlje Austro-Ugarske, piše Laxa ističući da je, za razliku od svjetskoga masonstva koje je čuvalo svoj nacionalni karakter, hrvatsko masonstvo patilo od kozmopolitizma.
U novom izdanju objavljena je "Autobiografija" Viktora Novaka, koji je toliko mrzio Stepinca i Katoličku crkvu da se od njega i francusko masonstvo moralo ograditi, izjavio je Mužić i dodao kako su u novoj knjizi objavljeni i manji ispravci, dopune i proširene fusnote.
Knjiga "Masonstvo u Hrvata" (752 str.) podijeljena je u deset poglavlja, a u prvom autor piše o početcima masonstva u Hrvata, postanku i razvoju hrvatskoga masonstva, masonstvu i organizaciji "Ujedinjenje ili smrt" i jugoslavenskoj omladini, masonstvu i atentatu na nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu, hrvatskom masonstvu u Prvom svjetskom ratu, masonstvu i stvaranju Kraljevine SHS, rascjepu u hrvatskom masonstvu, masonstvu i ubojstvu kralja Aleksandra u Marseillesu, idejnim stajalištima jugoslavenskoga masonstva prema katolicizmu, zabrani masonstva i masonima u prevratu 27. ožujka 1941. u Beogradu. U dodatku je objavljen i prilog Masonstvo u Rijeci.
Nakon autorova pogovora u drugom dijelu objavljena je građa o rasprostranjenosti masonstva i rotarstva u Jugoslaviji između dvaju ratova, Izvještaj o masonstvu u Hrvatskoj 1918.-1941. Milana Ivšića poglavniku Anti Paveliću, masoni u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata u izvještajima Udbe, nastanak i razvoj masonstva u Hrvatskoj prema dokumentima Udbe u Elaboratu Udbe u Zagrebu od 23. siječnja 1958. i Informaciji SDB-a u Zagrebu iz 1967. o nekim masonskim aktivnostima.
U trećem su dijelu objavljeni prilozi, među kojima su Autobiografija Viktora Novaka, Stepinac i masonstvo, Tuđman i masonstvo, Masonstvo u Hrvata i Mladen Švab, Zoran Nenezić i srpsko masonstvo (1990.-2000.) i autorov pogovor o masonstvu kao tabu temi u Hrvata.
Knjizi je priložena bibliografija podijeljena na poglavlja o masonskim i promasonskim izdanjima o svjetskom masonstvu, nemasonskim i antimasonskim izdanjima o svjetskom masonstvu, o inozemnoj literaturi o hrvatskom masonstvu te hrvatska i srpska literatura o hrvatskom masonstvu.
Na kraju knjige objavljeno je i kazalo imena.
Prvo izdanje knjige "Masonstvo u Hrvata" objavljeno je 1983., a ovo izdanje sadrži samo ona poglavlja iz ranijih izdanja knjige koja se odnose na povijest hrvatskih slobodnih zidara i opis onih zbivanja na koja su masoni posebno utjecali, piše u napomeni uz osmo izdanje knjige.
Ivan Mužić (1934.) je hrvatski povjesničar. Objavio je više povijesnih djela, a među njima "Podrijetlo i pravjera Hrvata" te "Katolička crkva, Pavelić i Stepinac".