Ta knjiga, prvi put objavljena 1938., na znanstveni je način upozorila na stvarnu težinu ugnjetavanja Hrvata u Kraljevini Jugoslaviji, pa je zbog eksplozivna sadržaja odmah i zabranjena. Drugo izdanje s predgovorom Vladka Mačeka objavljeno je 1939., a treće tek 1999.
Ekonomska podloga hrvatskoga pitanja (252 str.) najsvestranija je analiza ekonomske i socijalne politike u Jugoslaviji između dva svjetska rata, piše Uroš Dujšin u predgovoru.
Knjigu smatra pronicavom analizom ključnog pitanja karađorđićevske Jugoslavije i jednim od najvažnijih dokumenata o svom vremenu, koje jasno pokazuje kolika je bila stvarna težina hrvatskoga pitanja.
Rudolf Bićanić (1905.-1968.) bio je član Ravnateljstva Gospodarske sloge 1936., osnovao Zavod za proučavanje seljačkoga i narodnog gospodarstva, kojemu je bio na čelu do 1940., kad je imenovan direktorom Direkcije za vanjsku trgovinu u Beogradu. Od 1941. do 1945. bio je viceguverner Narodne banke Jugoslavije pri izbjegličkoj vladi u Londonu, a od 1946. profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Objavio je mnoge knjige, rasprave i članke, uz ine, sa skupinom autora knjigu "Kako živi narod" (1936.) i "O odgovornosti planera" (1965.). Proces degeneracije autoritarnog socijalizma sjajno je prikazao u članku "How not to Develop a Country", objavljenu nakon smrti, 1972.
Bićanićeva "Ekonomska podloga hrvatskog pitanja" prva je knjiga objavljena u novopokrenutoj biblioteci "Hrvatska ekonomska misao" zadaća koje je objavljivati najvažnija djela hrvatske ekonomske baštine i u nekoliko desetaka svezaka reafirmirati to hrvatsko nasljeđe.