Dok su proteklih godina u bivšim socijalističkim zemljama srednje i istočne Europe poput gljiva poslije kiše nicali trgovački centri i hipermarketi, ove su zime eksplodirali zahtjevi za potrošačkim kreditima, navode isti izvori.
U Mađarskoj su se "zahtjevi za kreditnim karticama tijekom božićnih praznika povećali za 40 posto", tvrdi predstavnik banke OTP Csaba Lantos.
U Poljskoj desetak banaka nudi "Božićne kredite" uz smanjene kamate, privlačeći klijente čak i nultom kamatom. "Banke se namiruju iz vrlo visokih provizija", objašnjava djelatnik internetskog portala Expandera Maciej Kosowski.
"Unatoč tome, sve više ljudi se odlučuje za kreditne kartice ili kredite na svoje bankovne račune, koji se mogu obnoviti", otkriva Kosowski.
Prema procjenama objavljenim u tisku, očekuje se da će u Češkoj, u kojoj je 2004. otvoreno deset novih hipermarketa, građani za Božić potrošiti 223 milijarde kruna (oko 55 milijardi kuna), odnosno oko četiri milijarde kruna više nego prošle godine.
Kako bi Česi to mogli isfinancirati, tamošnje banke nude male zajmove od 15-20 tisuća kruna (3500-5000 kuna), a GE Capital Multiservis, tvrtka specijalizirana za potrošačke kredite, od 1. prosinca bilježi za trećinu veće poslovanje.
U Rumunjskoj, jednoj od najsiromašnijih zemalja srednje Europe koja se nada ulasku u EU 2007., hipermarketi i veletrgovine produžili su radno vrijeme do ponoći. Tamošnje banke nude "osobne" kredite do iznosa od tri tisuće eura, koji su vrlo traženi tijekom prosinca.
Suprotno tome, u baltičkim zemljama - Estoniji, Litvi i Latviji - nije običaj posuđivati novac za kupnju božićnih poklona. Čak devet od deset Estonaca to ne namjerava učiniti, prema rezultatima posljednjeg istraživanja.
No, nije Božić jedini trenutak unutar godine u kojem se "novi Europljani" svjesno zadužuju. U Mađarskoj je, prema podacima Središnje banke, od 2000. godine odobreno pet puta više potrošačkih kredita nego što je to bilo uobičajeno, a neke je djelomično subvencionirala i država.
"Naša su se društva stubokom izmijenila. Danas se osoba cijeni prema količini materijalnih dobara koje posjeduje", tvrdi analitičarka Raiffeisen banke iz Budimpešte.
"Promjenom političkog sustava postali smo robovi kupnje po svaku cijenu umjesto da smo njome ovladali", navodi se u kolumni najpoznatijeg mađarskog dnevnika Nepszabadsaga.
"Početkom 90-ih godina, u doba teške gospodarske tranzicije nakon pada komunizma, ljudi su se čuvali kredita, dok se danas vrlo lako odlučuju na posudbu. Filozofija 'Kupi danas, plati sutra' sve više dobiva na važnosti", dodaje.
Na "crnoj listi " banaka je već 200 tisuća prezaduženih Mađara, ali banka OTP procjenjuje da će potrošački krediti 2010. iznositi 40-50 posto ukupnog bruto-društvenog proizvoda, u odnosu na sadašnjih 20 posto i vrlo se pridružiti brojci od 70 posto u zemljama Petnaestorice.