"U toj ustanovi vlada red, mir i zadovoljstvo svih zaposlenika", ustvrdio je Burić na konferenciji za novinare.
Po ugovoru što su ga potpisali bivši ministar zdravstva Andrija Vlahušić i šibensko - kninski župan Duje Stančić od 1. siječnja ove godine kninska Opća bolnica je sa 164 djelatnika pripojenja županijskoj bolnici u Šibeniku.
Po Burićevim riječima nakon pripojenja zaustavljen je odlazak liječnika iz kninske bolnice, "standard zdravstvene zaštite je vrhunski", rade sve specijalističke ambulante, jer "liječnici iz šibenske bolnice redovito svaki dan odlaze u Knin". Burić je dodao kako je u prošlom mjesecu u kninskoj bolnici fakturirano 1,500.000 kuna, a prije pripojenja manje od 500.000 kuna na mjesec, te kako je samo u ovoj godini uloženo tri milijuna kuna u kupnju nove medicinske opreme.
Vijećnici SDSS-a, s čijim se primjedbama složio i kninski dogradonačelnik, inače član Upravnog vijeća šibenske Opće bolnice, Milivoj Marić (HDZ), zatražili su od Gradskog vijeća da točku o bolnici uvrsti u dnevni red i o tom pitanju izvijesti ministra Hebranga.
Oni tvrde da su "mnogi građani nezadovoljni razinom zdravstvene skrbi i statusom bolnice". Također kažu da nije ispunjen program integracije koji je uključivao zadržavanje broja tzv. akutnih postelja, otvaranje odjela za produženo liječenje te svih specijalističkih ambulanta koje postoje u Šibeniku, stacionarne fizikalne terapije i dijalize.
"Prigovori iz Knina potpuno su neargumentirani, bilo u medicinsko-stručnom, bilo u ekonomskom pogledu", rekao je Burić. Ocijenio je da netko po svaku cijenu želi integraciju dviju bolnica prikazati neuspjelom, potaknuti ponovno osnivanje samostalne bolnice u tom gradu, zaposliti nove ljude i ponovno živjeti na državnim jaslama.
"Prava je istina da su kapaciteti kninske bolnice neiskorišteni. U deset ovogodišnjih mjeseci prosječna popunjenost je bila oko 60 a u šibenskoj bolnici 75,5 posto", rekao je Burić.
Kazao je da je provedeno sve što je dogovoreno. "Zadržali smo svih 60 tzv. akutnih postelja u Kninu i otvorili odjel za produženo liječenje sa 66 postelja. Samo zahvaljujući radu osoblja šibenske bolnice, i to ne samo liječnika, u protekloj smo godini osigurali u Kninu primjerenu zdravstvenu zaštitu. Neću odobriti formalno otvaranje odjela i primanje viška ljudi samo da bi se zadovoljile nečije ambicije", kazao je Burić.
Ustvrdio je kako je trenutačno u organizaciji zdravstvene zaštite u Šibensko- kninskoj županiji "izgraditi sustav koji neće stvarati nov dug". Ocijenio je da "Opća bolnica u Šibeniku definitivno zaslužuje status jedine akutne bolnice u Županiji, i to potpuno nove bolnice s 300 postelja".
U Kninu bi, po njegovu mišljenju, u tom slučaju trebao ostati regionalni centar za produženo liječenje.