Nakon Demekasove izjave da je hrvatsko zdravstvo bolesno jer su njegovi troškovi previsoki, odmah su iz Ministarstva zdravstva krenule najave o smanjenju zdravstvenih prava "što bi bio težak udarac za građane koji jedva sastavljaju kraj s krajem".
Drlje pritom podsjeća da je Hrvatska po Ustavu socijalna država u kojoj 1,6 milijuna ljudi živi na rubu egzistencije, a među njima su nezaposleni, radnici s minimalnom plaćom i umirovljenici koji primaju mirovinu ispod 1.800 kuna.
"Govori se da za zdravstvo nema novaca, a istodobno se najavljuje povećanje plaća liječnika u idućih šest godina za 77 posto, unatoč zahtjevu MMF-a da se zaledi rast plaća", kaže Drlje te podsjeća da na zdravstvenu zaštitu odlazi svega 30 posto zdravstvenog novca, a ostalih 70 posto na plaće i ostale troškove.
Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata nezadovoljan je odnosom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema predstavnicima udruga, jer im ne daje odgovore na konkretna pitanja.
"Tražili smo termin jednom mjesečno u HZZO-u za informiranje o određenim pravima, te da nam se dostavi lista i rokovi za korištenje prava na temelju police zdravstvenog osiguranja koju plaćamo, no od HZZO-a smo dobili bahat i nerazuman odgovor s popisom brojeva Narodnih novina i raznih pravilnika koji mogu odgonetnuti samo pravnici", kaže Drlje.
Udruga se zalaže za ukidanje dopunskog popodnevnog rada liječnika u bolnicama, kao i da se pacijentima koji dolaze kod tih liječnika i onih koji obavljaju privatnu praksu izdaju računi za obavljene preglede.
Drlje je ocijenio nedopustivim i postupak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba koji je od službi za mikrobiologiju zatražio da, zbog ispunjenog plana, do kraja godine ne primaju uzorke na mikrobiološku analizu.
"Pacijentima pritom nije ponuđena nikakva alternativa te im je 50 dana uskraćeno pravo na mikrobiološke pretrage", kaže Drlje.