FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ICTY: Bralo se ne osjeća krivim za zločine u Lašvi

DEN HAAG, 14. prosinca 2004. (Hina) - Bosanski Hrvat Miroslav BraloCicko u utorak se na drugom pojavljivanju pred Haškim sudom (ICTY)izjasnio da se ne osjeća krivim ni prema jednoj od 21 točke optužnicekoja ga tereti za teške povrede Ženevskih konvencija i kršenje ratnogprava i običaja počinjeno protiv Bošnjaka u Lašvanskoj dolini tijekomhrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993. godine.
DEN HAAG, 14. prosinca 2004. (Hina) - Bosanski Hrvat Miroslav Bralo Cicko u utorak se na drugom pojavljivanju pred Haškim sudom (ICTY) izjasnio da se ne osjeća krivim ni prema jednoj od 21 točke optužnice koja ga tereti za teške povrede Ženevskih konvencija i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno protiv Bošnjaka u Lašvanskoj dolini tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993. godine.

"Nisam kriv, časni sude", ponavljao je Bralo nakon što mu je pročitana svaka od pojedinih točaka optužnice.

Miroslav Bralo (37), predao se 10. studenoga SFOR-u u BiH a na prvom pojavljivanju pred sudom 15. studenoga nije se izjasnio o krivnji već je zatražio da to učini u propisanom roku od 30 dana.

Uz njega je u sudnici bila privremena braniteljica Virginia Lindsay, koja ga je zastupala i na prvom pojavljivanju.

Najave iz krugova odvjetnika angažiranih u haškim procesima za ratne zločine u Lašvanskoj dolini da je Bralo sklon priznati krivnju kako bi izbjegao dugotrajno suđenje, ali bez nagodbe s tužiteljstvom, za sada su se pokazale netočnima.

Optužnica protiv njega datirana je s 10. studenim 1995., ali je otpečaćena tek u listopadu ove godine.

U 21 točki tereti ga se po individualnoj odgovornosti za teške povrede Ženevskih konvencija i kršenje ratnog prava i običaja počinjeno protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993., tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH. Bralo, koji je bio pripadnik specijalne postrojbe HVO-a Džokeri, optužen je za ubojstvo trojice zatočenih Bošnjaka i višednevno brutalno silovanje zatočene Bošnjakinje, označene u optužnici kao svjedokinja A, u stožeru Džokera u Nadiocima kod Viteza, sredinom svibnja 1993.

Predraspravni sudac iz Egipta, Amin el Mahdi, na prvom je pojavljivanju dijelomice objasnio razloge zbog kojih je ICTY-u trebalo gotovo devet godina za skidanje oznaka tajnosti s Braline optužnice. Naime, prvotno su se na istoj optužnici nalazila još dva optuženika, pa je sudac Richard May tražio da se za uručivanje sastavi nova optužnica kako bi se zaštitio identitet ostalih optuženika što je učinjeno u prosincu 1998. Iste godine optužnica je povučena za optuženika B, a 2002. za optuženika C.

Bralo je spominjan i u drugim haškim procesima vezanim za ratne zločine u Lašvanskoj dolini, posebno suđenjima Tihomiru Blaškiću, Dariju Kordiću, Mariju Čerkezu, vezano uz zločin u Ahmićima.

Njegov nadređeni, zapovjednik Džokera Anto Furundžija osuđen je 1998. pred Haškim sudom na 10 godina zatvora jer nije spriječio spomenuto silovanje svjedokinje A.

Na pitanje suca El Mahdija o zdravlju i uvjetima u pritvoru, Bralo je kazao da je zadovoljan uvjetima i da neme zdravstvenih problema.

Sudac El Mahdi najavio je da će od tajnika ICTY-a Hansa Holthisa zatražiti da odredi datum početka suđenja.

Bralino uhićenje je od hrvatskih vlasti 3. studenoga u govoru u sjedištu NATO-a zatražila glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, a nakon što se on tjedan dana kasnije predao SFOR-u u BiH, Del Ponte je 23. studenoga u izvješću Vijeću sigurnosti UN pohvalila Hrvatsku za "prekograničnu suradnju" u rješavanju tog slučaja.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙