Taj pokolj do kojeg će doći i zbog gubitka prirodnih staništa, pretjeranog lova i bolesti mogao bi dovesti do porasta epidemija i imati zlokobne posljedice i na šumski ekosustav i poljoprivredu, ocijenili su istraživači Sveučilišta Stanforda u Kaliforniji, čiji su radovi objavljeni u analima Američke akademije znanosti.
"Prema našim predviđanjima 6 do 14 posto ili 700 od 2.500 svih vrsta moglo bi nestati do 2100. godine prema raznim informatičkim scenarijima, a svaka četvrta vrsta će biti ozbiljno ugrožena", objasnio je u priopćenju Cagan H. Sekercioglu, voditelj ekipe znanstvenika iz Centra za biološko očuvanje Stanforda (CCB), voditelj ovog istraživanje.
"Važni procesi ekosustava, posebice biološka razgradnja, oprašivanje i raspršivanje sjemenki će se smanjiti", dodao je.
Rezultati ovog istraživanja stižu nakon što je u studenom objavljeno izvješće Svjetskog društva za očuvanje vrsta (World Conservation Union/WCU), prema kojem je 12 posto ptičjih vrsta planete pred istrebljenjem.
WCU također zaključuje u istom izvješću da bi blizu četvrtine sisavaca, jedna trećina vodozemaca i 42 posto svih kornjača moglo nestati od kraja stoljeća.
Oni preciziraju da je gubitak 10 posto vrsta ptica do 2100. "najpovoljni scenario" koji bi se ostvario ako se poduzmu mjere zaštite okoliša.
Nestanak vrsta ptica može dovesti do porasta broja bolesti ljudi, poput Lyme borelioze ili lajmske bolesti.
Bitno smanjenje broja golubova prati sve veći broj slučajeva te bolesti koju često prenose miševi, najčešći plijen tih ptica, objasnili su istraživači.
U Indiji je drastični pad broja lešinara tijekom 90.-ih godina 20. stoljeća prouzročio bum u populaciji štakora i divljih pasa, najčešće bijesnih. Više od 30.000 Indijaca je umrlo od bjesnoće 1997., naglasili su znanstvenici.
Izvješće navodi i ključnu ulogu ptica u kontroli populacije komaraca i drugih pošasti koje uništavaju kulture i prijenosnike ljudskih bolesti.
To izvješće se temelji na analizi 9.787 vrsta živućih ptica i 129 istrebljenih.