Profesor Lawrence Whalley i njegova ekipa pratili su kako se kognitivne sposobnosti 465 ljudi, od kojih su polovica bili pušači, mijenjaju tijekom njihova života.
Prvi put su ih testirali 1947., kada su imali 11 godina, te ponovno između 2000. i 2002., sa 64 godine.
Pušači su na pet različitih kognitivnih testova postigli značajno lošije rezultate od bivših pušača i onih koji nisu nikada pušili.
Kada se uzmu u obzir njihovi socijalni i zdravstveni uvjeti, čimbenici poput obrazovanja, zaposlenja i konzumacije alkohola, pušenje, čini se, ipak pridonosi smanjenju kognitivnih funkcija.
Veza između kognitivnog starenja i slabije funkcije pluća mogla bi se objasniti time što pušenje izlaže vitalne organe, uključujući mozak, oksidacijskom stresu, smatra Whalley, sa Odsjeka za mentalno zdravlje sveučilišta u Aberdeenu, objavio je New Scientist.