HINA - Financijski servis
Zakonske zatezne kamate u budućnosti bi se vezivale uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke (HNB) predviđa novi zakon o obveznim odnosima čiji je prijedlog danas utvrdila Vlada i poslala ga Saboru na prvo čitanje.
Zakon kroz 1.165 članaka regulira razna područja pa i pitanje kamata, s tim da bi se odredbe o njima primjenjivale tek za dvije godine, a do tada bi vrijedio postojeći Zakon o kamatama i na osnovu njega donesene uredbe o najvišem iznosu zatezne i ugovorne kamate.
Naime, mišljenje je niza institucija da eskontna stopa HNB-a trenutno nije relevantna za stanje na tržištu, objasnila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Snježana Bagić.
No, kada odredbe o kamatama iz novog zakona o obveznim odnosima stupe na snagu, zatezne kamate vezat će se uz eskontnu stopu HNB-a uvećano ovisno o tome radi li se o ugovorima u gospodarstvu, trgovačkom ugovoru, ugovoru s državom i slično.
U tim bi se slučajevima zakonska zatezna kamata utvrdila tako da se eskontna stopa poveća za osam postotnih poena, dok bi se u svim ostalim ugovorima utvrdila povećanjem eskontne stope za pet postotnih poena.
Najvišu ugovornu kamatnu stopu novi zakon ograničava tako da to može biti zakonska zatezna kamata uvećana još za polovicu te stope.
Odredbe o kamatama stupile bi na snagu dvije godine nakon objave novog zakona u Narodnim novinama, a sve ostale šest mjeseci nakon objave.
Među tim odredbama su i one o naknadi nematerijalne štete, primjerice u slučajevima ozljeda u prometnim nesrećama. Novina je da bi u tim slučajevima kamata počela teći danom podnošenja tužbe, a ne kao do sada danom donošenja prvostupanjske presude.
Nadamo se da će to omogućiti više nagodbi osiguravatelja i građana i smanjiti sudske tužbe, rekla je Bagić.
Novi zakon donosi i nekoliko novih instituta među kojima ugovore o posudbi i o darovanju, ugovore o doživotnom i o dosmrtnom osiguranju, institut pravne osobnosti koji se odnosi i na fizičke i na pravne osobe, a vezan je uz naknadu nematerijalne štete u slučajevima povrede npr. osobnog i ugleda obitelji, ugleda tvrtke itd.
Skraćivanje rokova za registraciju obrta i malih tvrtki, ubrzanje postupaka u rješavanju poslovnih i radnih sporova, neke su od ključnih mjera trogodišnjega nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja, što ga je danas prihvatila Vlada.
Plan, temeljen na europskoj strategiji zapošljavanja, razrađen je kroz deset smjernica, a mjere zapošljavanja kategorizira u tri skupine - ključne, izuzetno poželjne i poželjne mjere.
U skupini ključnih, onih koji traže trenutačnu pozornost, je već spomenuto skraćivanje rokova za registraciju obrta i tvrtki, a Vladina je nakana da se taj rok sa sadašnjih 50 skrati na manje od 20 dana.
Vlada osim toga želi da se aktivna politika u zapošljavanju usmjeri na dugotrajnu, dakle nezaposlenost dužu od godine dana i posebice na osobe kojima prijeti takva nezaposlenost.
Ovisno o raspoloživim sredstvima sve osobe koje traže posao duže od 12 mjeseci, morale bi pohađati programe koji bi im pružili veću šansu za zapošljavanje.
Nacionalni plan zapošljavanja za razdoblje od 2005. do 2008. sadrži i mjere za veću pokretljivost na tržištu rada.
Među nezaposlenima 60 posto čine žene, upozorila je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, navodeći da žene, pogotovu one koje bez posla ostanu nakon četrdesete godine, teško dobivaju novu prigodu.
Infrastruktura treba pratiti zapošljavanje žena, smatra Jadranka Kosor, i ističe, da je cilj da do 2010. najmanje 90 posto djece starije od tri godine bude obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem.
Vlada, naime, upozorava da su sada vrlo rijetki primjeri zapošljavanja s nepunim radnim vremenom, pa planira istražiti razloge zbog kojih poslodavci izbjegavaju takvo zapošljavanje.
Nacionalni plan predviđa sprečavanje diskriminacije starijih radnika i uvođenje kazni za tvrtke koje u većem broju otpuštaju takve radnike. Novac od kazni planira se koristiti za posebne programe zapošljavanja starijih osoba.
Javne službe bi, pak, dopustile osobama da nastave raditi i nakon što ispune zakonsku dob za odlazak u mirovinu, ali uz uvjet da dobro rade svoj posao.
Promjene se planiraju i u sustavu obrazovanja, poglavito srednjoškolskom, pa bi se težište sa sadašnje preuranjene i uske specijalizacije učenika premjestilo na njihovo stjecanje temeljnih vještina, čime bi učenici dobili veću mogućnost u izboru zanimanja.
Mjere iz Nacionalnog plana financirat će se iz državnog proračuna, a Vlada je danas zadužila nadležne da u roku dva mjeseca izrade provedbene mjere za iduću godinu.
U provedbi plana važna je suradnja Vlade, poduzetnika i sindikata, istaknuo je premijer Ivo Sanader.
Sanader također poručuje da u prilagođavanju EU standardima treba raditi na tome da se rad učini privlačnim.
Treba jačati poduzetništvo, ali i veću isplativost rada, rekao je Sanader.
Bivša je Vlada u tri predizborna mjeseca bila sklopila ugovore o obnovi bolnica teške 1,4 milijarde kuna i to bez strategije i bez osiguranog novca u proračunu, pa će se 830 milijuna kuna vrijedni ugovori za poslove koji još nisu započeti raskinuti, istaknuo je ministar zdravstva Andrija Hebrang na današnjoj sjednici Vlade.
Vlada je, naime, danas prihvatila izvješće o provedbi svojih zaključaka iz svibnja ove i prosinca prošle godine.
Uz to izvješće, zaključila je da se svi sporazumi o sufinanciranju čije izvršenje nije započelo raskinu. Riječ je o ugovorima vrijednim 830 milijuna kuna, a odnose se primjerice na ulaganja u Opće bolnice Koprivnica, Vinkovci, Pula, Sisak, Virovitica, Sveti Duh, te specijalne bolnice Klenovik i Novi Marof.
Nastavit će se pak već započeta ulaganja, vrijednost 534,3 milijuna kuna, u opće bolnice Zabok, Čakovec, Zadar i Varaždin te specijalnu bolnicu Varaždinske Toplice.
Vlada je danas utvrdila prijedlog novog zakona o državnoj službi kojim se predlaže reforma hrvatskog službeničkog sustava.
Novi zakon će omogućiti depolitizacija i profesionalizacija državne službe, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić.
Tajnici ministarstva i pomoćnici ministra, koji sad imaju rang državnih dužnosnika, postali bi državni službenici, a sve u cilju, ističu u Vladi, odvajanja političke i upravne razine u državnoj službi.
Službenici bi se u državnu službu primali temeljem javnog natječaja i objektivne procjene znanja, uredio bi se sustav njihova napredovanja, a sve to temeljilo bi se na tzv. "merit" sistema, odnosno njihovim dosadašnjim rezultatima i stručnim sposobnostima.
U drugo čitanje Vlada je Saboru uputila prijedlog pomorskog zakonika nakon čijeg donošenja, kaže ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, nema razloga da hrvatski brodari imaju brodove pod stranom zastavom.
Prema najavi ministra Kalmete, u prvom tromjesečju iduće godine bit će predložen i zakon o obalnoj straži.
Niz novih rješenja donosi i novi zakon o javnim cestama, a uz državne, županijske i lokalne ceste, četvrta skupina bi bile autoceste koje bi, po riječima ministra Kalmete, Hrvatska do 2008. trebala imati 1.220 kilometara.
Novine su vezane i uz pitanje koncesija, odnosno obvezu da se koncesije (na autoceste i pojedine objekte na državnim cestama, npr. mostove ili tunele) ubuduće dodjeljuju isključivo javnim natječajem. Do sada su, naime, koncesije bez javnog natječaja mogle biti dodijeljene trgovačkom društvu koje osnuje Vlada i čiji je jedini dioničar država.
Odluku o koncesijama do 33 godine donosila bi Vlada, a na koncesije dulje od toga Sabor.