HINA - Financijski servis
Hrvatska Vlada donijela je danas odluku da se izbori za Predsjednika Republike Hrvatske održe u nedjelju 2. siječnja 2005.
Na tim će izborima hrvatski državljani po četvrti put birati predsjednika države.
Predsjednik Republike Hrvatske bira se na pet godina, a imaju ga pravo neposredno i tajno birati svi punoljetni hrvatski državljani.
Za spomenuti datum Vlada se odlučila poštujući ustavne rokove i osjetljivost javnosti da se izbori ne održe u radni dan, rekao je premijer Ivo Sanader podsjećajući kako se u javnosti spominjalo nekoliko potencijalnih datuma izbora.
Vlada je istodobno odlučila da kandidati koji na izborima osvoje najmanje 10 posto glasova imaju pravo od države dobiti pola milijuna kuna kao naknadu troškova izborne promidžbe.
Pravo na naknadu kandidati imaju u svakom izbornom krugu, a to pravo ostvaruje se nakon što Državno izborno povjerenstvo objavi izborne rezultate.
Makroekonomska stabilnost i ekonomski rast, usporavanje rasta javnog i vanjskog duga, fiskalna konsolidacija, smanjenje nezaposlenosti, glavni su ciljevi hrvatske ekonomske politike koje je Vlada zacrtala i u danas usvojenom Predpristupnom ekonomskom programu (PEP) 2005.-2007.
PEP je obvezujući dokument kojeg zemlje kandidati svake godine podnose Europskoj komisiji, a u kojem definiraju ekonomsku politiku i reforme koje je potrebno provesti u cilju uspješnog pridruživanja EU. Hrvatska, koja je u lipnju dobila status kandidata, prvi put Europskoj komisiji šalje na ocjenu PEP.
Taj dokument ima četiri dijela - glavna ekonomska kretanja, makroekonomski program, javne financije i strukturne reforme.
Premijer Ivo Sanader ocijenio je da je PEP realan, ambiciozan program kojeg je moguće ostvariti u iduće tri godine, podsjećajući da je cilj Hrvatske da 2007. bude spremna za ulazak u EU.
Ministar financija Ivan Šuker ističe da je PEP sublimacija svih ovogodišnjih događanja i dokumenata, od Vladine fiskalne projekcije, preko stand by aranžmana s MMF-om, dokumenata koji se pripremaju u okviru PAL programa sa Svjetskom bankom.
Govoreći o usporavanju vanjskog duga, kao jednog od ciljeva ekonomske politike, Šuker je iznio i podatak da je u rujnu i listopadu vanjski dug smanjen za 140 milijuna eura.
Proračunom za iduću godinu, kaže, napravljen je i izuzetan napor u financijskoj konsolidaciji, sa smanjenjem deficita s prošlogodišnjih 6,3 posto BDP-a na 3,7 posto u idućoj godini.
Prema projekcijama iz PEP-a, ove se godine očekuje rast BDP-a za 3,9 posto, a u iduće tri godine očekuje se rast između 4 i 5 posto, očekuje se stabiliziranje vanjskog duga na razini od 80 posto BDP-a do 2006., nakon čega bi pao na 79 posto. Cilj je smanjiti i intervencije države u poduzeća uz očekivano smanjenje subvencija sektoru poduzeća sa 3,4 posto BDP-a ove na 2,2 posto BDP-a 2007.
Strukturne reforme naznačene u PEP-u odnose se na privatizaciju, tržišno natjecanje, energetiku, promet i veze, poljoprivrednu politiku, sustav socijalne sigurnosti, mjere u zdravstvenom sustavu, reformi pravosuđa, obrazovanju, znanosti itd.
Uz ubrzanje privatizacije posebna se pozornost posvećuje i potrebi kvalitetne pripreme i privatizacije poljoprivrednih kombinata, potrebe da brodogradilišta u idućoj godini završe proces restrukturiranja i pripreme se za privatizaciju.
Iz PEP-a se može iščitati i da se u razdoblju 2005-2008. planira izgraditi i 315 kilometara novih državnih cesta, obnoviti 975 kilometara postojećih cesta, nastaviti modernizacija željeznica.
U zdravstvu se pak mogu očekivati zakonske izmjene i definiranje osnovnog paketa zdravstvenih usluga s restrukturiranjem dopunskog zdravstvenog osiguranja, a u mirovinskom se sustavu najavljuje potreba hitne izmjene načina usklađivanja mirovina koja će, kako se navodi, omogućiti ponovnu uspostavu fiskalne održivosti sustava.
Nastavak mirovinske reforme išao bi pak u smjeru povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu, te eventualnog izjednačavanja granice za odlazak u mirovinu žena s muškarcima.
Ministar Šuker najavio je da će Hrvatska u veljači iduće godine prvi put Europskoj komisiji podnijeti i fiskalno izvješće, s podacima o fiskalnom deficitu i javnom dugu sukladno europskim standardima.
Za Nacionalni program zaštite potrošača država će u iduće dvije godine iz svog proračuna ukupno izdvojiti oko 4,5 milijuna kuna, navodi se u Programu što ga je danas utvrdila hrvatska Vlada.
Osim iz proračuna, za financiranje tog programa postoje i sredstva predviđena CARDS projektom u iznosu od 9,4 milijuna kuna.
Nacionalni program za razdoblje 2005.-2006. naglasak stavlja na jačanje razine zaštite potrošača u desetak područja, poput javnih i zdravstvenih usluga sigurnosti proizvoda.
Kad je riječ o zdravstvenim uslugama svi njihovi davatelji morali bi osiguranike jasno obavijestiti o pravima, te posebno istaknuti usluge koje dobivaju besplatno, što i koliko moraju participirati u nekim uslugama, odnosno što moraju platiti u cijelosti.
Vlada je s današnje sjednice Saboru poslala nekoliko zakonskih prijedloga, među njima i izmjene Zakona o državnoj reviziji.
Zahvaljujući tim izmjenama uz diplomirane ekonomiste i pravnike u reviziji bi se mogli zaposliti i stručnjaci s drugim znanjima, poglavito informatičkim i onima s tehničkog područja.
Saboru je upućen i prijedlog Zakona o klasifikaciji neobrađenog drva, prema kojemu bi Hrvatske šume obilježavale i klasificirale neobrađeno drvo porijeklom iz Hrvatske koje se stavlja u promet.
Ministar poljoprivrede i šumarstva Petar Čobanković tvrdi da će se taj posao obavljati po uzoru na standarde EU.