FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SA SJEDNICE VLADE

ZAGREB, 25. studenog 2004. (Hina) - SA SJEDNICE VLADE
ZAGREB, 25. studenog 2004. (Hina) - SA SJEDNICE VLADE

HINA - Financijski servis

U Hrvatskoj na crno radi oko sto tisuća osoba, a država zbog toga na doprinosima, porezima i slično, godišnje gubi oko sedam milijardi kuna, istaknuo je danas potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang na sjednici Vlade na kojoj su prihvaćene mjere za suzbijanje sive ekonomije.

Zaživljavanju tih mjera trebala bi pomoći i Financijska policija, čije je ponovno osnivanje Vlada danas i zakonski predložila.

Po riječima ministra financija Ivana Šukera to bi trebalo biti manje i vrlo operativno tijelo.

Glavne zadaće financijske policije bile bi kontrola i naplata trošarina, kontrola pretporeza, naplate koncesijskih naknada. Predviđa se da će posao u Financijskoj policiji naći 260 službenika i namještenika, a da će za njihove brutto plaće i sredstva za rad u 2005. trebati oko 38 milijuna kuna.

Među Vladinim mjerama za suzbijanje sive ekonomije, ministri posebno izdvajaju potrebu brzog i učinkovitog procesuiranja prekršajnih i kaznenih prijava.

Potpredsjednik Hebrang upozorava da je prošle godine od 6.277 prekršajnih prijava riješeno tek njih 1.166, a 759 predmeta je obustavljeno zbog zastare.

Vladine mjere predviđaju i sprečavanje utaje poreza, bolju naplatu i sprečavanje šverca cigaretama, naftom, veći broj inspektora, osnaživanje režima prisilne naplate, mjere vezane uz kontrolu prometa životinjama i mesom, uvođenje diskretnih kontrola rada graničnih veterinarskih inspektora i carinskih djelatnika itd.

Vlada je danas izvještena o provedbi programa razvoja poduzetničkih zona do 2007. a prema planovima koje su dostavile lokalne jedinice, do tada se planira osnovati 555 poduzetničkih zona.

Do sada su lokalne jedinice u poduzetničke zone uložile 716 milijuna kuna, a za završetak tih zona potrebno je još 2,5 milijardi kuna, istaknuto je na sjednici Vlade.

Do sredine prosinca Hrvatski fond za privatizaciju treba prodati deset poduzeća u većinskom vlasništvu države, Vlada treba donijeti višegodišnji plan smanjenja državnih potpora, te detaljan plan restrukturiranja Hrvatskih željeznica, neki su od ukupno šest preduvjeta koje Hrvatska treba ispuniti u okviru PAL programa.

Vlada je, naime danas, prihvatila matricu mjera i prethodne uvjete vezano za Programski zajam za prilagodbu (PAL) Svjetske banke.

Na temelju PAL-a u iduće tri godine Hrvatska bi svake godine mogla povući po 150 milijuna dolara pod vrlo povoljnim uvjetima, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker.

Sredstva PAL-a namijenjena su posebice reformama pravosuđa, državne uprave i HŽ-a.

Do 15. prosinca trebalo bi ispuniti šest preduvjeta. HFP bi tako trebao prodati deset tvrtki, no, ministar kaže da je njih osam već praktično prodano, a za dvije su raspisani natječaji.

Zadaća je Vlade donijeti i plan smanjenja državnih potpora, ali se to, kaže Šuker, ne odnosi na potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

Vlada ima zadaću donijeti novi zakon o državnim službenicima, te usvojiti detaljan plan restrukturiranja HŽ-a i zakonski okvir po kojem će se obaviti privatizacija tvrtki kćeri u vlasništvu HŽ-a.

Matricom mjera za PAL predviđa se i da se do sredine studenoga iduće godine dovrši privatizacija dvaju brodogradilišta, te objave javni natječaji za privatizaciju još dvaju.

PAL se odnosi i na državnu upravu, a jedan od pokazatelja u tome je i smanjenje mase plaća u javnom sektoru s oko 11 posto BDP-a u prošloj na 9,5 posto u 2007.

Među mjerama koje bi Vlada trebala izvršiti do sredine studenoga iduće godine je i donošenje plana smanjenja broja javnih i državnih službenika proglašenih viškom, a do tada bi Vlada trebala donijeti i fiskalno i socijalno održivu formulu indeksacije mirovina.

Vlada je po hitnom postupku u saborsku proceduru poslala paket zakona vezanih za doprinose i mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Njima se, uz ostalo, smanjuju koeficijenti za obračun doprinosa za novinare, zubotehničare i slične djelatnosti sa 1,1 na 0,65, dok bi samostalni umjetnici doprinos plaćali po koeficijentu 1,2.

Predložene izmjene Zakona o obveznim doprinosima u stvari se u zakon pretaču i dosadašnje Vladine uredbe.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙