"Lijekovi će biti jeftiniji, jer smo paralelno s ovim zakonom donijeli i novi Pravilnik o lijekovima pomoći kojega se s proizvođačima lijekova ugovaraju niže cijene", rekao je Hebrang, najavivši da će u idućoj godini lijekovi ukupno pojeftiniti za oko 300 milijuna kuna.
Zastupnici SDP-a i HSS-a u raspravi su prigovorili da se zakonskim izmjenama želi pogodovati stranim proizvođačima lijekova, te spriječiti domaća konkurencija.
Predložene izmjene su, inače, u skladu s Memorandumom o zaštiti intelektualnog vlasništva koji je hrvatska Vlada prije šest godina potpisala sa SAD-om.
Izmjenama se predlaže da podnositelj zahtjeva za davanje odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet nije obvezan priložiti rezultate toksikoloških i farmakoloških kliničkih ispitivanja, ako se dokaže da je gotov lijek istovrstan s gotovim lijekom izvornog proizvođača. To pod uvjetom da mu je u Hrvatskoj ili nekoj državi EU takvo odobrenje dano prije više od šest godina, te ako je taj lijek stavljen u promet u Hrvatskoj.
Željka Antunović (SDP) upozorila je da će, prihvate li se predložene izmjene, to drastično utjecati na poslovanje hrvatske farmaceutske industrije, povećati cijene lijekova te nanijeti šteta kvaliteti zdravstvene zaštite.
Vladu proziva da svjesno propušta zaštititi domaće proizvođače lijekova, dok stranim kompanijama omogućava da na šest godina odgode i onemoguće registraciju generičkih lijekova domaće proizvodnje. Stoga je, u ime SDP-a, zatražila odgodu primjene spomenutih odredbi do ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU.
"Ovim se zakonom želi eliminirati domaća konkurencija koja za svoje lijekove neće moći dobiti dopuštenje za odobravanje lijekova po skraćenom postupku", ocijenila je i HSS-ovka Ljubica Lalić.
Kao i SDP-ovka Antunović, i Lalić drži da nema nikakvog razloga izmjene donijeti do ožujka iduće godine, kako predlaže Vlada, jer, ističe, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predviđa da Hrvatska, do ulaska u EU, zakonodavstvo u odnosu na intelektualno vlasništvo prilagodi tek na sličnoj razini onoj u EU.
"Umjesto da su se bavili spektakularnim privođenjem ljekarnika, pravnici u Ministarstvu zdravstva trebali su se baviti zakonom", kazala je Antunović, pozivajući se na nedavno privođenje farmaceutkinje Branke Crnošije.
Na njezinu je opasku reagirao Hebrang, istaknuvši da nije riječ o nikakvom spektakularnom privođenju, nego jednoj u nizu rutinskih akcija sanitarne inspekcije, koja je, kaže, u ljekarnama pronašla više stotina potencijalno opasnih lijekova, što, tvrdi ministar, opravdava sumnje u teška kaznena djela. "Inspekcije su stup pravne države", dodao je.
Osim spomenute odredbe, predloženim izmjenama predviđa se i da središnje etičko povjerenstvo, osim za multicentrična, može prihvaćati plan za klinička monocentrična ispitivanja lijekova, dakle ona koja se obavljaju samo u jednoj zdravstvenoj ustanovi.
Predviđa se i da u ugovoru koji je podnositelj zahtjeva za ispitivanje lijekova sklopio s nekom tvrtkom moraju utvrditi ukupni troškovi ispitivanja.