Nakon trogodišnjega rada, kako je izjavila voditeljica tog projekta Darija Bagarić, trebao bi se izdati pretisak i posuvremenjeni oblik teksta.
"Svrha je tog pothvata da se prvi hrvatski trojezičnik učini dostupnim i uporabivim, da u obliku karakterističnom za suvremenu rječničku obradu pokaže znalcima, istraživačima, ali i širem čitateljstvu dosege hrvatske leksikografije 17. stoljeća i potakne nova proučavanja našega jezičnog blaga", izjavila je znastvena suradnica u Insitutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje Darija Bagarić.
Znameniti leksikograf, isusovac Jakov Mikalja umro je na današni dan, 1. prosinca 1654. u Loretu. Potomak moliških Hrvata, rođen 31. ožujka 1601. u mjestu Peschici, hrvatski Pještici, zadužio je hrvatsko jezikoslovlje znamenitim trojezičnim rječnikom "Blago jezika slovinskoga", tiskanom u Loretu i Anconi 1649./1651.
To je prvi rječnik koji u ulaznom stupcu ima hrvatske natuknice, a talijanske i latinske istovrijednice na drugom i trećem mjestu. Unutar 25.000 hrvatskih riječi, osim osnovnoga leksika, kako je napomenula Darija Bagarić, nalazimo nazivlje raznih struka - jezikoslovlja, pomorstva, medicine, botanike, zoologije, kulinarstva, glazbe i prava, te bogat onomastički materijal.
"Hrvatski stupac uređen je kao u jednojezičnom rječniku, gdje se očitava štokavska podloga s naslojavanjima čakavskoga i sporadično kajkavskoga leksičkog bogatstva. Važnost toga leksikografskog ostvarenja prepoznata je u suvremenoj hrvatskoj znanosti, pa je slijedom toga u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenut taj projekt", dodala je.
Originalni rječnik ima 900 stranica, a kritičko izdanje imat će oko 2000 stranica. Voditeljica projekta, koja s trima suradnicama radi na kritičkom izdanju Mikaljina rječnika, očekuje dovršetak rada na tom zahtjevnom projektu do sredine iduće godine. Nada se da bi prvi pretisak Mikaljina "Blaga jezika slovinskoga" mogao biti objavljen do kraja 2006.