FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

V a ž n a obavijest: ispravak vijesti HNA 6966: "Okrugli stol..."

ZAGREB, 26. studenog 2004. (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA6966 objavljenoj pod naslovom "Okrugli stol 'Perinatalna skrb kaoproblem Hrvatske'" u drugom odlomku isprave ime pomoćnika ministrazdravstva tako da umjesto riječi "Nenad" unesu riječ "Neven".
ZAGREB, 26. studenog 2004. (Hina) - Molimo korisnike da u vijesti HNA 6966 objavljenoj pod naslovom "Okrugli stol 'Perinatalna skrb kao problem Hrvatske'" u drugom odlomku isprave ime pomoćnika ministra zdravstva tako da umjesto riječi "Nenad" unesu riječ "Neven".

Ispravna vijest u cijelosti glasi:

ZAGREB, 26. studenog (Hina) - Hrvatska je lani zabilježila dosad najvišu stopu negativnog prirasta stanovništva budući da je broj umrlih bio viši u odnosu na broj rođene djece za 12.000, istaknuto je na današnjem okruglom stolu Ministarstva zdravstva "Perinatalna skrb kao problem Hrvatske".

Pomoćnik ministra zdravstva Neven Ljubičić istaknuo je kako bi skup, na kojem sudjeluju stručnjaci iz ginekologije, porodništva i pedijatrije, trebao rezultirati osmišljavanjem smjernica za smanjenje perinatalne smrtnosti koja je lani iznosila 6,3 promila, kao i pripomoći zaustavljanju demografske katastrofe s kojom se Hrvatska susreće.

Ljubičić ističe da Hrvatska godinama bilježi postupan pad perinatalne smrtnosti djece, koja je 2001. iznosila 7,3 promila, a 2002. godine 7 promila.

Ljubičić kaže da Hrvatska ne smije biti zadovoljna ni s postignutom stopom od 6,3 promila s obzirom na pokazatelje nekih zemalja u okruženju. Perinatalna smrtnost u češkoj iznosi 3,8 primila, a u Sloveniji 5,2 promila.

Po podacima koje je iznijela Urelija Rodin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je prošle godine rođeno 39.787 živorođene djece te 227 mrtvorođenčadi. Najviše djece umire u prvim danima života, i to u 90 posto slučajeva djeca niske porodne težine.

Hrvatska je po stopi perinatalne smrtnosti ipak bolja od prosjeka istočnoeuropskih zemalja koji iznosi 9,6 promila, europskog prosjeka od 8,8 promila, kao i prosjeka Europske unije od 6,6 promila.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙