Hrvatska je, napominju iz Ministarstva, postigla dobre dogovore oko uvoza proizvoda u našu zemlju, a istodobno dobila i neograničene mogućnosti bescarinskog izvoza u 10 novih zemalja članica odnosno dodatno tržište od 80 milijuna stanovnika, uz iznimku tri kategorije proizvoda: baby beef, vino, ribe i riblje prerađevine.
Za ribe i riblje prerađevine značajno je povećana mogućnost hrvatskog izvoza za dodatnih 1.400 tona ribe bez carine, što je 6 puta više od dosadašnje kvote koju je Hrvatska imala za izvoz ribe u EU. Za izvoz vina dobiveno je dodatnih 28.000 hektolitara bez carine, od čega pola u rinfuzi a pola buteljiranog, doznaje se.
Time je postignuta značajna asimetrija u korist Hrvatske - proširenoj EU odobrena je dodatna kvota od 215 tona ribe, a u slučaju vina odobrena im je upola manja kvota nego što je dobila Hrvatska, iako je samo važeća slovenska kvota veća od količine koju je Hrvatska odobrila za svih deset zemalja. Pritom je bitno je da na izvoz vina iz EU unutar kvote neće biti izvoznih subvencija EU.
Kod uvoza iz EU jedno od najvažnijih postignuća je da kod mnogih proizvoda dodatne kvote ne znače bezcarinski uvoz, nego uvoz uz određenu preferencijalnu carinu (npr. svinjsko meso uz čak 25 posto carine). Kako se doznaje, ni u jednom slučaju odobrene dodatne kvote ne prelaze uvoz iz zemalja pristupnica, iako je kod mnogih proizvoda to bio inicijalni zahtjev Europske komisije (EK).
Nijedna dodatna kvota nije veća od zbroja kvota koje su bilateralno odobrene zemljama pristupnicama EU, a u većini slučajeva dodatna je kvota manja od zbroja kvota koje je RH imala sa zemljama pristupnicama.
Za neke za nas osjetljive proizvode nisu utvrđene dodatne kvote iako su one postojale u bilateralnim ugovorima, odnosno EK je na inzistiranje hrvatske strane povukla neke od zahtjeva, primjerice kod maslinovog ulja, suncokretova ulja, smrznutog goveđeg mesa.
Hrvatska i Europska komisija parafirali su 16. travnja ove godine Protokol 7. o tehničkoj prilagodbi režima trgovine poljoprivrednim proizvodima, a u pregovorima se, kako je isticano, vodilo računa o interesima gospodarstva, brinući o tri glavna sektora - primarnim poljoprivrednim proizvodima, proizvodima prehrambene industrije te ribe i riblje prerađevine.
U Ministarstvu poljoprivrede su stoga zadovoljni dogovorom u okviru Protokola 7. posebno za pojedine posebno osjetljive proizvode.
Kod njih je postignuta dodatna zaštita, kao što je primjerice za uvoz mlijeka (iz EU u Hrvatsku) - inicijalni zahtjev iznosio više od 80 milijuna litara, a dogovorena je dodatna kvota od samo 26 milijuna litara, od čega pola bescarinski, a pola uvoza uz carinu.
Ključnim postignućem hrvatskog izaslanstva drži se i dogovor da se na ukupni uvoz sira iz EU-25 u Hrvatsku neće primjenjivati izvozne subvencije. Inicijalni zahtjev iznosio je zbroj postojećih kvota sa zemljama CEFTA-e od 1.800 tona, a dogovorena je dodatna bescarinska kvota od 1.150 tona.
Također kod jabuka je inicijalni zahtjev iznosio 16.500 tona, a dogovorena je dodatna kvota za uvoz iz EU od 5.800 tona i to u manje osjetljivom razdoblju za hrvatske proizvođače (od 21. veljače do 14. rujna), doznaje se, među ostalim, u Ministarstvu.
Kod mineralnih voda hrvatski su proizvođači dobili mogućnost da bez ograničenja i bez carina izvoze na susjedna tržišta, što dosad nije bio slučaj. Kod uvoza mineralnih voda u Hrvatsku utvrđena je dodatna kvota od 12.000 tona bez carine, što predstavlja samo slovensku koncesiju, jer su ostale tri članice CEFTA-e i dosad mogle bez carine izvoziti mineralne vode u Hrvatsku.