Dimitrij Rupel trebao bi ponovno zauzeti mjesto šefa slovenske diplomacije, a riječ je o apsolutno najpoznatijem imenu u novoj vladi, izuzimajući možda samoga Janšu.
Ljubljansko "Delo", koje u srijedu donosi portrete svih ministarskih kandidata, navodi neke kontroverze iz Rupelove političke biografije.
Među vanjskopolitičkim pogreškama, navodi list, mogla bi se navesti epizoda stara više od 10 godina kad je Rupel izjavio da je Slovenija spremna s Italijom "pregovarati o svemu osim o granici" čime je relativizirao pravnu važnost Osimskih sporazuma. Kao greška spominje se i njegov pristanak na izjavu iz Vilniusa kojom je 10 ministara vanjskih poslova država srednje i istočne Europe podržalo američku intervenciju u Iraku. Time je Rupel uvrstio Sloveniju "među satelite SAD-a", piše "Delo".
U Rupelovu portretu navodi se i njegova sklonost mijenjaju političkih stranaka, nestalnost u izboru političkih pozicija i "konfliktnost" koja se ogledala u "opsadnom stanju" u ministarstvu vanjskih poslova dok ga je vodio.
"Rupel je inicirao diplomatski rat s Hrvatskom, njegovao aroganciju prema Balkanu i dokazivao da je Slovenija u zemljopisnom smislu europska, a u političkom američka država", navodi se u Rupelovu portretu.
Najveće iznenađenje za slovenske medije je Dragutin Mate, predložen za ministra unutarnjih poslova. Četrdesetjednogodišnjak rođen u Čakovcu, u djetinjstvu se s roditeljima preselio u Maribor, u političkom je smislu potpuni anonimus, tvrdi se u ocjenama i dodaje da je riječ o "iskusnom kadru Janeza Janše" jer ga je Janša 1991. doveo u ministarstvo obrane, a kasnije je radio kao slovenski vojni ataše u Sarajevu. "Delo" i "Večer" navode da je Mate u Sarajevu bio umiješan u aferu oko nadzora tadašnjeg veleposlanika Drage Mirošiča i da je svjedočio u parlamentarnoj komisiji koja se bavila krijumčarenjem oružja nakon povlačenja JNA iz Slovenije.
"Mate je jedan od 141 časnika slovenske vojske koje je Janša na brzinu promovirao u više činove na zadnji dan djelovanja tzv. prijelazne Bajuk-Janšine vlade 30. studenoga 2000. godine", navodi "Delo". Mariborski list navodi da je Mate na neuobičajeno brz način 1991. godine dobio slovensko državljanstvo.