Meron je istaknuo da je uhićenje generala Gotovine trebalo biti riješeno već odavno, a Del Ponte je pozvala na zadržavanje međunarodnog pritiska do izručenja generala Gotovine sudu.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron i glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte u utorak su podnijeli izvješće Vijeću sigurnosti UN-a o radu ICTY-ja i suradnji zemalja bivše Jugoslavije sa Sudom.
"General Gotovina jedina je preostala prepreka u suradnji Hrvatske s Haškim sudom. Čim Gotovina bude u Haagu moći će se reći da Hrvatska zaista u potpunosti surađuje s Haškim sudom", kazala je Del Ponte.
Ako se međunarodni pritisak u ovom slučaju smanji, to će biti primljeno kao signal da međunarodna zajednica možda više nije zainteresirana da se najviši dužnosnici, odgovorni za najteže zločine, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića, pojave pred ICTY-em, istaknula je Del Ponte u izvješću.
Gotovina je nestao u lipnju 2001., nakon što su ga hrvatske vlasti obavijestile o zapečaćenoj optužnici, a od tada je opetovano viđan u Hrvatskoj, posljednji put ovoga ljeta, navela je tužiteljica.
Hrvatska je u proljeće ove godine očigledno "pojačala napore da locira i uhiti Gotovinu", ocjenjuje se u izvješću. No, istodobno se izražava sumnja u "djelotovrnost tih mjera ili čak njihovu ozbiljnost", jer do sada nisu dale nikakva konkretnog rezultata, čak ni vezanog uz to nalazi li se unutar ili izvan Hrvatske.
Del Ponte je navela kako postoje snažne indikacije da Gotovina, čiji "javni image nacionalnog heroja nitko nije zanijekao", uživa "podršku dobro organizirane mreže, čiji je dio i unutar državnih struktura".
Naglašavajući kako je dovođenje Gotovine u Haag od najveće važnosti za strategiju dovršetka rada i ukupne dosege ICTY-a, Del Ponte je navela kako se, sve dok se to ne dogodi, može smatrati da su "mreže koje štite ratne zločince moćnije od onog dijela vlade koji istinski želi potpunu suradnju s Tribunalom".
Spominjući Gotovinu kao jednog od trojice najtraženijih bjegunaca ICTY-a, zajedno s Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, ona je naglasila kako će se, ako oni ne budu izručeni ICTY-u u idućih nekoliko mjeseci, morati preispitati rokovi iz strategije dovršetka rada Suda.
Tužiteljica Del Ponte u izvješću je u istaknula i pozitivan razvoj u slučaju Miroslava Brale Cicka, spominjući njegovu dobrovoljnu predaju i prebacivanje u Haag 12. studenoga u kontekstu "transgranične suradnje koju treba podržavati".
Del Ponte je vlasti u Srbiji i Crnoj Gori te u Republici Srpskoj osudila zbog odbijanje da uhite haške bjegunce, ističući da od 20 bjegunaca najmanje 10 boravi u Srbiji.
Kao pozitivne primjere izdvojila je jedino izručenje Ljubiše Beare iz SCG, te izvještaj Republike Srpske o genocidu u Srebrenici.
Pomoćnik hrvatske ministrice pravosuđa Jakša Muljačić, zadužen za suradnju s ICTY-em ocijenio je da izvješće Carel del Ponte "objektivno i u granicama očekivanoga".
Za ocjene da Gotovina uživa podršku i dijela državnih struktura, Muljačić je rekao da ne stoje. "Siguran sam da ne uživa podršku unutar državnih struktura", rekao je.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron u svom izvješću VS UN-a je rekao da je "suradnja Hrvatske sa Sudom dobra na svim poljima, osim uhićenja Ante Gotovine, jedinoga preostalog bjegunca pred pravom iz Hrvatske".
"Potreba da se Gotovina uhiti i izruči Den Haagu i dalje je pitanje od najveće važnosti, koje je trebalo biti riješeno već davno", naglasio je Meron.
Govoreći o suradnji drugih zemalja bivše Jugoslavije s Haškim sudom, Meron je rekao da Republika Srpska ne surađuje nikako, a Sud je i dalje zabrinut što vlasti SCG nedostatno surađuju sa Sudom, posebice što im manjka volje da se uhite odbjegli otpuženici.
Meron je Vijeću sigurnosti rekao da su pojačana suradnja zemalja bivše Jugoslavije sa Sudom te mogućnost da se pojedini slučajevi srednje i niže rangiranih otpuženika prebace na lokalne sudove, važni čimbenici za provođenje izlazne strategije Haškog suda.
Prema izlaznoj strategiji ICTY bi do kraja 2004. godine trebao završiti sve istrage, sva suđenja do kraja 2008. i završiti s radom 2010. godine.
Govoreći o prebacivanju slučajeva lokalnim pravosuđima u zemljama bivše Jugoslavije, Meron je rekao da Sud nastoji pomoći u osposobljavanju sudaca i tužitelja u tim zemljama, kako bi bili sposobni preuzeti slučajeve.
Meron je pohvalio Hrvatsku u tom pogledu, rekavši da je tijekom svoga prvog službenog posjeta Hrvatskoj početkom studenoga bio impresioniran profesionalizmom Vrhovnog suda i Županijskoga suda u Zagrebu. "Optimističan sam glede njihove sve veće sposobnosti da sude slučajeve ratnih zločina prema međunarodnim ljudskim pravima i nužnim standardima", rekao je Meron.
Meron je rekao da je 12. studenoga primio pismo Misije OESS-a u Hrvatskoj u kojem se navodi da bi se ograničen broj sudova u Hrvatskoj mogao baviti ograničenim brojem haških slučajeva, ali da bi njihov veći broj mogao preopteretiti hrvatsko pravosuđe. Meron je, međutim, rekao da time nije zabrinut jer broj slučajeva koji će biti prebačeni Hrvatskoj vjerojatno ne će biti veliki.
Meron je poručio da prema sadašnjem stanju stvari Haški sud može završiti suđenja do 2008. svima koji su trenutačno u pritvoru ili na privremenoj slobodi, kao i suđenje generalu Gotovini kada bi bio izručen Haagu prije 2006. i suđen zajedno s Čermakom i Markačem.
Međutim, upozorio je, svako novo povećavanje broja slučajeva, uključujući i hvatanje Radovana Karadžića i Ratka Mladića, učinilo bi poštivanje roka od 2008. godine ovisnim o rješavanju nekih trenutačnih ili budućih slučajeva na drugi način, a ne punim suđenjima pred Haškim sudom.