HINA - Financijski servis
Dio naftnih derivata od iduće će se godine iz zemalja Europske unije u Hrvatsku uvoziti uz carinu od 4,2 posto, što će vrijediti i za uvoz iz zemalja EFTA-e (Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn), Moldove i Turske, dok će se naftni derivati iz zemalja CEFTA-e (Bugarske i Rumunjske), te Makedonije i BiH u Hrvatsku moći uvoziti bez carine.
Hrvatska je Vlada prošli tjedan Uredbom o carinskoj tarifi za 2005. utvrdila, među ostalim, sniženja osnovnih carina za pojedine proizvode, budući da je 2005. završna godina postupnog snižavanja stope carina za industrijske proizvode u okviru preuzetih obveza Svjetske trgovinske organizacije WTO.
Tako najosjetljiviji industrijski proizvodi podrijetlom iz EU, EFTA-e i Turske, koji se nalaze još na listama postupnog sniženja, podliježu stopi carine koja će iznositi 30 posto od osnovne stope carina, a dio tekstila i željeza 20 posto, a za one podrijetlom iz Albanije te Srbije i Crne Gore 40 posto od osnovne stope carina. Svi industrijski proizvodi podrijetlom iz Moldove podliježu stopi carina od 30 posto od osnovne stope.
Kao ilustraciju, iz Ministarstva gospodarstva su na Hinin upit naveli neke osjetljive proizvode, koji će i dalje imati relativno visoke stope carine u 2005. godini.
Tako će za npr. dio naftnih derivata za koje osnovna stopa iznosi 14 posto, a dolazi iz EU carina biti 4,2 posto, isto kao i za zemlje EFTA-e, Moldove i Turske, dok će stopa za uvoz podrijetlom iz Srbije i Crne Gore i Albanije biti 5,6 posto.
Dodatno, za naftne derivate, uvoz iz CEFTA-e (Bugarska i Rumunjska), te Makedonije i BiH ne podliježe plaćanju carine.
Sukladno tome, visoka carina od 14 posto je i za gotove tekstilne proizvode, a za one uvezene iz zemalja EU, EFTA-e i Turske je 2,8 posto, Moldove 4,2 posto, te Albanije 5,6 posto, dok se carina za robu iz ostalih zemalja (Bugarska, Rumunjska, Makedonija, BIH, SCG) ne naplaćuje.
Nadalje, npr. brodski motori imaju također stopu carine od 14 posto, za zemlje iz EU, EFTA-e, Moldove i Turske carina je 4,2 posto, a iz ostalih zemalja s kojima Hrvatska ima sklopljen ugovor o preferencijalnom trgovinskom režimu nema carina.
Iz Ministarstva pojašnjavaju da se preostale carine za industrijske proizvode podrijetlom iz Rumunjske s 2005. godinom u potpunosti ukidaju, a po ugovorima o slobodnoj trgovini sklopljenim s BiH te Makedonijom svi industrijski proizvodi podrijetlom iz tih zemalja pri uvozu u Republiku Hrvatsku oslobođeni su plaćanja carine.
Za poljoprivredno-prehrambene proizvode u okviru WTO preuzetih obveza završna godina postupnog snižavanja stopa carina bit će 2007. Po ugovorima o slobodnoj trgovini predviđena je ograničena liberalizacija trgovine, koja se realizira putem carinskih kvota, postupnim snižavanjem carina u prijelaznom razdoblju ili njihovim potpunim ukidanjem, navodi se u objašnjenju.
U određivanju stope carina za poljoprivredno-prehrambene proizvode polazilo se od WTO obvezujućih carina za 2005. godinu uz određena odstupanja od MFN carina, koja su iznimna, a razlozi za smanjenje carina su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji se proizvode u vrlo malim količinama ili se uopće ne proizvode u RH, a mala je vjerojatnost njihove buduće proizvodnje; proizvodima za koje se s motrišta provedbe poljoprivredne politike zaključilo da postoji opravdanje za primjenu niže carinske zaštite od obvezujućeg rasporeda.
Kako se doznaje u Ministarstvu poljoprivrede, tako će se primjerice za sirovo mlijeko u cisternama primjenjivati carina od 15 posto, sirovo ulje 10 posto, a nešto niže carine primjenjivat će za proizvode kojih nema u Hrvatskoj - tropsko voće (ananas, banane, kikiriki...), jogurt u prahu, ekološke proizvode, proizvode kod bolesti celijakije, hranu za pse i mačke.
Uredba je pripremljena uzimajući u obzir obveze preuzete u okviru Svjetske trgovinske organizacije, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i drugih medunarodnih ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska.