Na skupu, koji se održava u organizaciji zaklade Herbert Quandt i u suradnji s uglednim britanskim dnevnikom Financial Timesom, razgovaralo se o suradnji s državama bivšega Sovjetskog Saveza, o daljnjem tijeku europskog integracijskog procesa i o odnosima unutar Europske unije nakon ratifikacije ustava, priopćeno je.
Žužul je u svom izlaganju naglasio da se u državama jugoistočne Europe pojmovi "Europa" i "Europska unija" upotrebljavaju gotovo kao sinonimi, a priključenje Europskoj uniji je za te zemlje povratak Europi.
Kako je priopćeno, Žužul je istaknuo da je ispunjavanje kriterija za pristup Europskoj uniji pravi put za pridruživanje zemljama jugoistočne Europe, jer bit članstva nije u tehničkim pojedinostima robne razmjene, nego u visokim vrijednostima što ih dijele narodi država članica Unije. Europska perspektiva za njih je iznimno važna kao okvir za reforme i jamstvo održanja stabilnosti, kazao je Žužul.
Ministar je podsjetio na deklaraciju Roberta Schumana te istaknuo da se proces srastanja i širenja Europske unije mora nastaviti, bez obzira na poteškoće koje se u tom procesu trebaju savladavati, priopćeno je iz Ministarstva.
Žužul je naglasio da je temelj Schumanove deklaracije ideja pomirbe i suživota, jednako kao i želja da se spriječe budući ratovi. Za tu je viziju u doba kada je iznesena bio potreban svojevrstan idealizam, a to svojstvo Europa ne smije izgubiti. Bez idealizma poput Schumanova ne bi bila moguća ni današnja konferencija o toj temi u ujedinjenom Berlinu rekao je na kraju svog izlaganja Žužul, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Svoja viđenja budućnosti suradnje s Europskom unijom i jačanja gospodarskih odnosa s njom iznijeli su visoki dužnosnici Rusije, Armenije, Kirgistana i Tadžikistana. O spremnosti Europske unije za prihvaćanje odnosa s euroazijskim zemljama i mogućnostima suradnje govorio je predsjednik vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta Elmar Brok, priopćeno je.