Predgovor je napisao književnik Miljenko Jergović, koji je podsjetio na Mujičićevo djelo i na ono što ga je, kad je iz Sarajeva 1993. došao u Hrvatsku, kod Mujičića podsjećalo na identitet njegova kraja.
Svojim pjesmama u toj knjizi Mujičić je pokazao čovjeka zadužena da uveseljava druge prigodnim pjesmama, što je, rekao je Jergović, bilo svojstveno nekim dalekim vremenima. "Teško ćete danas naći pjesnika koji bi napisao prigodnu pjesmu za vjenčanje, sprovod..."
Jergović je govorio i o Mujičićevu drugom stilu pisanja pjesama - u formi portugalskog fadoa. Kao što je fado pjesma čežnje, Mujičićev se fado može tumačiti kao čežnja za drugim identitetima, ali ne zato što mu se njegov ne sviđa, rekao je.
Akademik Nikica Petrak osvrnuo se na Jergovićevu složenicu u predgovoru knjige - "purgerbalija". "Ta zgodna složenica što ju je prigodno i već prema potrebama naše medijske i navodne javnosti prilično točno izmislio Jergović možda odgovara nekakvu shvaćanju 'zagrepčanaca' ili 'balija' za takve potrebe", rekao je Petrak.
"Takvo nešto kao zagrepčanci ili purgeri uopće ne postoji osim još u nekoj iskrivljenoj svijesti koja retardaciju uzima kao sadašnjost, kao što ne postoje ni balije, ni bosanci, bosančerosi i t.d.", dodao je.
Te oznake su crno-bijele, rekao je Petrak dodajući da je takvo označavanje Mujičićeva pjesništva i mentaliteta njemu posve strano, da ga smeta i da mu se odupire. Dodao je kako je "purgerbalija" složenica koja, za njega, umanjuje cijelo Tahirovo nastojanje.
Kazao je kako Mujičić u svojoj poeziji nije samo duhovit privid. "Nipošto jednostavan, Mujičić je zapravo tvrd orah. Njemu treba razbijati ljusku da bi se došlo do jezgre i treba ga čitati", poručio je Petrak.
Stihove iz knjige čitao je književnik Enes Kišević, a o knjizi je govorio i urednik Dževad Jogunčić. "Primopredaju...je, kako ju je predstavio sam autor, ilustrirala njegova mlađa prijateljica iz djetinjstva slikarica Dženana Voljevica-Čičić.
Knjigu je izdala biblioteka Bosna - Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske u Zagrebu.