Od terorističkih napada 11. rujna 2001., na Sjedinjene Države, preko napada na Casablancu u svibnju 2003., sve do ubojstva nizozemskaog filmskog režisera Thea van Gogha, tragovi uvijek prolaze Madridom, španjolskom prijestolnicom u kojoj je 11. ožujka 2004. ubijena 191 osoba u islamističkim napadima.
Od rujna 2001., sudac Baltazar Garzon uspio je razotkriti jednu ćeliju Al-Qaide u Španjolskoj, a ta je imala neke pojedinosti napada na New York i Washington. Pojedinosti su datirale od španjolskog boravka Mohammada Atte, šefa pilota samoubojica na njujorške blizance.
Tijekom istrage te ćelije 14 je islamista uhićeno u Španjolskoj, a stotinjak osumnjičenika ispitano, od kojih je pedesetak u zatvoru.
Riječ je uglavnom o Marokancima i Alžircima osumnjičenima za sudjelovanje u napadima 11. ožujka ili za pripadnost mreži otkrivenoj jesenas u operaciji "Nova".
Istraga je pokazala da su ti teroristi planirali napade na 'simbolične' ustanove poput zgrade glavnog kaznenog suda u Madridu ili na stadion Santiago Bernabeu.
Skupinu je vodio Alžirac Mohamed Achraf, blizak Oružanoj islamskoj skupni (GIA), a koji je uhićen u Švciarskoj.
Nadalje, antiterorističke službe istražuju moguću vezu između najmanje jednog pripadnika Achrafove mreže i Mohammeda Bouyerija, Nizozemca marokanskog porijekla osumnjičenog za smrt redatelja Thea van Gogha.
Španjolski ministar unutarnjih poslova objavio je da je jedan Marokanac, uhićen u Španjolskoj zbog navodne umiješanosti u atentate u Casablanki (45 mrtvih 16. svibnja 2003.) bio povezan s dvjema osobama privedenima u nizozemskom gradu den Haagu. Te dvije osobe osumnjičene su za pripremu atentata.
U Barceloni je uhićeno 11 Pakistanaca zbog pripadnosti i financiranja terorističke organizacije. Kako piše dnevnik El Pais, ti su ljudi financirali Amjada Farookiju, čovjeka koji je u Pakistanu regrutirao borce za Al-Qaidinu mrežu, a navodno je umiješan u ubojstvo američkog novinara Daniela Pearla.
Španjolski suci navode da je riječ o skupinama slabe hijerahrijske ustrojenosti, koje se samofinanciraju trgujući drogom, a pripadnike novače u magrepskoj zajednici u Španjolskoj.
Članovi komuniciraju internetom i putuju slobodno Schengenskim prostorom. Skupine su se zaklele na džihad (sveti rat) i na mučeništvo, dakle na izvođenje samoubilačkih napada.
U svome nedavno obavljenom zapisniku sudac Garzon opisuje skupinu Alžirca Achrafa kao "salafistički opredijeljenu".
"Džihadski salafizam", a riječ je o pokretu koji utjelovljuje bin Laden, rođen je u Afganistanu iz saveza salafista (to je grana sunitskog fundamentalizma proizašla iz saudijskog weahabizma) i pripadnika pokreta za borbu protiv ruske okupacije.
Kada se Afganistan oslobodio ruskog utjecaja 1992., brojni su arapski borci pohrlili u Europu, u Alžir ili Maroko. Na sjeveru Maroka "afganistanski Marokanci" strpljivo su pleli mreže poput islamske skupine marokanskih boraca, koja je povezana s Al-Qaidom, a zatim su izveli napade na Casablancu.