Američki glazbenik tim pojmom definira transformacijsku moć glazbe za zdravlje, edukaciju i zadovoljstvo pojedinca te poziva roditelje, nastavnike, liječnike da se njome koriste kako bi odgajali sretnije, zdravije, koncertriranije dijete.
Ime glazbenog čarobnjaka iz Salzburga nije slučajno odabrano, jer genij potekao u glazbenoj obitelji bio je još u mačinoj utrobi izložen glazbi; rastao je njome okružen te počeo skladati u četvrtoj godini.
No, ako je Mozart bio samo jedan i neponovljiv, glazba je blagotvorna i za svu ostalu djecu bez obzira što u njih neće polučiti takvih rezultata, tvrdi Campbell te ukazuje upravo na snagu Mozartove glazbe kao dobrog poticaja za djecu.
"Mozartova glazba dobro je organizirana (strukturirana), a jasnoća i organizacija važni su" za Mozartov učinak.
Rutina i ritmičnost su presudne, jer stvaraju poznato okruženje za djecu, drži Campbell i poziva roditelje da pjevaju pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti kao što se nekada činilo pri radu.
Iskustva su pokazala da glazba pomaže u liječenju poremećaja slušanja, poremećaja nedostatka pažnje (Attention deficit disorder - ADD), dislekcije, autizma.
No, ona nije samo lijek za oboljele već i stimulans za zdravu djecu i odrasle jer jača mentalno i tjelesno zdravlje, smanjuje stres, pomaže pri spavanju, pokreće tijelo, poboljšava pamćenje i svjesnost. Slušna stimulacija kod novorođenčadi i djece pomaže lingvističkom i emocionalnom razvoju, tvrdi taj autor devet knjiga o glazbi, među kojima je i uspješnica "The Mozart Effect", te "Mozart Effect for Children".
Niz CD-ova koje je objavio, kompilacije su snimki namijenjenih nerođenoj djeci, novorođenači, djeci vrtićke i školske dobi.
Putujući svijetom Campbell je stekao bogato iskustvo u poimanju uloge glazbe u ljudskom življenju o čemu iznosi brojne dokaze. Takvo je primjerice, istraživanje koje je pokazalo da je skupina nedonoščadi znatno brže dobivala na težini ako je slušala klasičnu glazbu nego li skupina koja to nije.
U Tokiju je, poučavajući djecu stranih diplomata ustanovio da je glazba osnova komunikacije za djecu iz 40 različitih zemalja koja su govorila gotovo isto toliko jezika te se zaintrigirao informacijom učitelja da su djeca pažljivije slušala na satu jezika ako su prethodno imala sat glazbe.
Zanimljivo je i iskustvo s otoka Bali, gdje je promatrajući ples dviju devetgodišnjih djevojčica, koje su, iako zatvorenih očiju, savršeno unisono izvodile plesne pokrete, shvatio da je zapadna kultura enormno izgubila odvajajući glazbu od svakodnevnih aktivnosti i važnih rituala.
Godine 1982., počeo je studirati fiziologiju mozga i nadovezao se na pionirski rad francuskog znanstvenika Dr. Alfreda Tomatisa o središnjoj ulozi uha za cjelokupno mentalno i fizičko zdravlje.
U zadatak si je upisao vratiti glazbi središnje mjesto u modernu svijetu kao izvor za rast, razvoj, zdravlje i slavlje.
Više informacija dostupno je na internetskoj stranici www.mozarteffect.com.