Na konferenciji za novinare u stanci dvodnevnog EBRD-ova seminara o općinskoj strukturi, organiziranoj za predstavnike lokalnih vlasti zemalja jugoistočne Europe, kojemu je Hrvatska domaćin i suorganizator, Lemierre je najavio da se EBRD obvezao ostati u Hrvatskoj.
Spremni smo i znatno povećati naše aktivnosti iduće godine, a dokaz tomu je dovođenje nove voditeljice EBRD-ova ureda u Hrvatskoj, a ured će se popuniti i dodatnim osobljem, kazao je Lemierre.
Lani je EBRD u Hrvatsku uložio 115 milijuna eura, a ovogodišnja ukupna ulaganja trebala bi doseći sličan iznos, "no iduće godine planiramo povećati (ulaganja) na najmanje 200 milijuna eura", rekao je Lemierre.
Riječ je o novcu koji se ulaže u projekte, a EBRD favorizira ulaganja u infrastrukturu i restrukturiranje financijskog sektora, u razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
U spomenutu svotu ne ulaze i zajmovi koje je ta institucija odobrila zajedno s Europskom unijom, koja je važan sufinancijer EBRD-a u privatni sektor, objasnio je nadalje Lemierre.
Među prioritetima za budućnost istaknuo je da je donesena odluka o stvaranju nove kreditne linije za razvoj turizma, što je jedan od ključnih elemenata strategije hrvatskog razvoja. Spomenuo je i privatizaciju Hrvatske te ulaganja u prometnice, što je i dosad bio njezin prioritet (cestogradnja, zračne luke, željeznice), odnosno redom projekte koji donose snažan razvoj i otvaraju nova radna mjesta te jačaju spremnost Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.
U ponedjeljak poslijepodne, nakon premijera Sanadera sudionicima seminara obratio se i ministar financija Ivan Šuker koji je rekao da je stabiliziranje makreoekonomskih rizika, ponajprije vanjskog i javnog duga osnovni cilj fiskalne politike u makroekonomskom programu do 2007.
Cilj fiskalne politike je uspostaviti transparentnost u javnim financijama, kazao je.
O provedbi ubrzane privatizacije rekao je da se ona ne provodi za to da bi se rasprodala Hrvatska, već se privatizacijom teži gospodarski oživjeti posrnula poduzeća.
Nadalje, kazao je, gospodarski razvoj Hrvaske ne bi se smio temeljiti isključivo na inozemnom zaduživanju ili na posezanju za sredstvima iz proračuna već treba otvoriti mogućnosti za gospodarski rast iz izravnih investicija iz inozemstva ali i od hrvatskih građana i subjetkata.
Drugog, završnog dana seminara, održat će se četiri okrugla stola na temu lokalne uprave i samouprave, na temu fiskalne decentralizacije, zatim o usklađivanju s EU i podršci EU te mobilizaciji kapitala i iskustva strateških jedinica.