Na skupu će o Zrinskima govoriti znanstvenici iz Hrvatske, Madžarske i Austrije.
Sučić je znanstvenike pozvao na temeljito istraživanje roda Zrinskih koji su, kako je napomenuo, izgrađivali hrvatski kulturni, politički i državni prostor.
Zrinski su bili pravi domaći hrvatski velmože, napomenula je povjesničarka Ljelja Dobronić u izlaganju o odnosima Zagreba i Zrinskih, koji nisu baš uvijek, kako je rekla, bili na viskoj razini.
Zbog narušavanja građanskih povlastica Grad je uvijek energično prosvjedovao, istaknula je Dobronić i dodala kako su Zrinski premda došljaci s hrvatskoga juga dobro pisali kajkavštinom.
Nikola Stariji, otac Nikole Sigetskog prvi je hrvatski velikaš koji je otvoreno predložio napuštanje viteškoga i prihvaćanje osmanskoga načina ratovanja, istaknuo je povjesničar Ivan Jurković u svom radu koji je pročitan zbog autorove nenazočnosti. On navodi kako je 60 posto autohtonoga stanovništva s hrvatskih srednjovjekovnih zemalja od pada Bosne 1463. do Sisačke bitke 1593. izbjeglo s tih područja.
Tako je i hrvatsko plemstvo doživjelo raseljeničku sudbinu, ocjenjuje Jurković i dodaje kako je ono zahvaljujući upornosti pridonijelo zaustavljanju osmanskog prodora.
U prvom dijelu simpozija o povijesti obitelji Zrinskih u kasnom srednjem vijeku govorio je i Damir Karbić.
Znanstveni skup "Povijest obitelji Zrinski" nastavlja rad poslijepodne.