"Želimo potaknuti izvanproračunske, domaće i strane investicije te za tri godine dostići maastriški kriterij od najviše 3 posto udjela deficita opće države u BDP-u", rekao je Šuker. Pritom bi po njegovim najavama, u skladu s planovima Ministarstva financija, taj deficit za 2004. trebao iznositi 4,5 posto, a za 2005. 3,7 posto.
U srednjoročnom razdoblju, dodao je, ciljevi reforme poreznog sustava su povećanje fiskalne transparentnosti i smanjenje opterećenja kroz izravno oporezivanje kao i racionalizacija budžetskih rashoda, uvođenje fiskalne discipline te ubrzanje privatizacije, rekao je ministar financija.
Šuker je kod izmjena poreza na dohodak i na dobit najavio povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 1.500 na 1.600 kuna, te ukidanje poreza na dividende.
Predstavljajući poreznu reformu u Slovačkoj, zamjenik predsjednika Vlade i ministar financija Ivan Mikloš, snažno se zauzeo za porezni sustav s jednom poreznom stopom.
To je bilo temeljno načelo slovačke porezne reforme koja je uvela jedinstvenu poreznu stopu od 19 posto za porez na dobit, porez na dohodak, PDV i druge poreze.
Time je, po njegovim riječima, postignuta jednostavnost i stabilnost poreznog sustava, koji pogoduje investitorima. "Sada od poreza koje smo smanjili imamo više prihoda nego prije reforme, manje je prihoda od izravnog oporezivanja, ali oni su kompenzirani većim prihodom od PDV-a i trošarina", kaže Mikloš.
Kao rezultat reforme, Slovačka bilježi značajan gospodarski rast, a prigovori stižu iz pojedinih zemalja "stare unije" koje Slovačkoj prigovaraju porezni damping.
No, Mikloš odbacuje taj prigovor i ističe da se Slovačka protivi poreznoj harmonizaciji unije, jer je to, kako je rekao, protivno načelima međunarodne fiskalne kompetitivnosti.
S njim se složio Alvin Rabusha, pobornik jedinstvene porezne stope, iz američkog Hoover instituta koji smatra da se gospodarski rast na duže vrijeme može održati što manjim oporezivanjem kapitala, niskim stopama neposrednog oporezivanja te općenito zadržavanjem cjelokupne porezne presije niskom. "Porezni sustav treba biti jednostavan, nediskriminatoran, treba ohrabrivati ulaganja", a vrlo je loše koristiti ga za kreiranje socijalne politike", zaključio je Rabusha.
Organizator dvodnevnog foruma lidera pod nazivom "Ekonomski rast: oslobađanje snaga slobodnog tržišta" su američka nevladina udruga World Development and Empowerment i neovisni hrvatski institut za promicanje praktičnih rješenja društvenog i ekonomskog napretka Adriatic Institute for Public Policy. Forum je okupio predstavnike hrvatske Vlade, članove parlamenata europskih zemalja i vodeće stručnjake za ekonomske reforme iz Europe i SAD-a.