Jedna od političkih figura koja je na referendumu 1994. godine bila protiv pristupanja EU-u, premijer Kjell Magne Bondevik danas vidi priliku da se priključi Europi koja, "ako već ne govori jednim glasom, govori konkretnije".
"Ako već mora nastati jaz između dvije strane Atlantika, mnogi u Europi, uključujući i mene, vide potrebu za tješnjom suradnjom na europskoj razini", kazao je Bondevik.
"Ta bi se rasprava mogla nastaviti ako se američka politika, koja ne pridaje veliku važnost savezu s Europom, također nastavi", dodao je.
"Čudno je vidjeti kako je premijer sada jasan u svojoj kritici glavnih linija američke politike. To je bilo gotovo nezamislivo prije četiri godine u nekoj zemlji članici NATO-a", tvrdi analitičar Espen Barth Eide s Norveškog instituta za međunarodne poslove. "Ponovni izbor Busha je loš za Norvešku, ali dobar za norveško 'da' EU-u", dodao je.
Norveška je do sada bila više usmjerena prema NATO-u, čija je članica, dok je EU-u odbila pristupiti dva puta - na referendumima održanima 1972. i 1994. godine.
No, stvari bi se sada mogle promijeniti: dok ova napredna i bogata zemlja nema što očekivati od Bruxellesa na ekonomskom polju, mogla bi dosta dobiti članstvom u EU koje bi je spasilo od marginaliziranja na međunarodnoj sceni.
Barth Eide smatra da je za rješavanje europskog pitanja za Norvešku potreban poticaj izvana. "Kandidatura Islanda za članstvo u EU moglo bi biti taj poticaj, ali sada bi ponovni izbor Busha moglo biti baš to", dodao je Barth Eide.
Nedavno ispitivanje javnog mnjenja u Norveškoj pokazalo je porast broja pristaša EU: 49,1 onih koji su "za" i 37,7 onih koji su "protiv".