Registar obveza po kreditima bit će svojevrsna baza podataka o kreditnim aktivnostima (zaduženost, urednost plaćanja, financijska snaga) klijenata u svim bankama koje se uključe u projekt, a bankama će služiti kao temelj za ocjenjivanje kreditne sposobnosti klijenata prilikom novog zaduženja.
U projekt osnivanja kreditnog registra za sada je, temeljem društvenog ugovora, uključeno 20 najvećih hrvatskih banaka, koje će biti osnivači HROK-a kao samostalnog poduzeća, koje bi se s vremenom trebalo financirati samostalno od naplaćivanja usluga.
Osnivanje registra temelji se na Zakonu o bankama, a za sada će u taj sustav biti uključene samo banke, s obzirom da taj zakon ne omogućava priključenje drugih financijskih institucija, poput leasing kuća, kartičara ili trgovaca koji nude svoje kredite, kazao je Bohaček.
Dodao je kako u neformalnim razgovorima s HNB-om nije bilo protivljenja ideji da se s vremenom, a nakon zakonskih promjena, u sustav uključe svi zainteresirani, kao što je to slučaj u brojnim razvijenim zemljama, koje su donosile posebno zakonsko rješenje za svoje kreditne registre.
Kada registar profunkcionira, drži Bohaček, najveće bi pogodnosti trebali osjetiti uredne platiše kreditnih obveza. Naime, registar će bankama omogućiti uvid u 'kreditnu povijest' klijenta, koja je precizniji pokazatelj od same plaće klijenta. Proces dobivanja kredita tada će biti lakši i brži, a tražitelji će morati prilagati znatno manje dokumenata da bi dokazali svoju kreditnu sposobnost.
Ujedno će odbijanje klijenata s neurednom kreditnom poviješću smanjiti rizik za banke, što će nakon nekog razdoblja rezultirati i jeftinijim kreditima za ostale te mogućnošću da uredni platiše dobiju i veći iznos nego do sada.
Dapače, istaknuo je Bohaček, osobi koja već ima kredit, a uredno ga otplaćuje, trebalo bi biti znatno lakše dobiti i drugi kredit upravo na temelju podataka o urednosti plaćanja iz registra. Istodobno, klijentu koji je već prezadužen banka odbijanjem kredita radi i neku vrstu usluge, onemogućavajući ga da ugrozi svoju egzistenciju.
Registar, dakle, neće smanjiti količinu odobrenih kredita, već će omogućiti bolje i kvalitetnije kreditne proizvode, a kao jedan od instrumenata povećanja financijske discipline na tržištu, s vremenom će vjerojatno doprinijeti i pojeftinjenju kredita, rekao je Bohaček.
Za tehničku stranu projekta HUB je, kao koordinator projekta, 2003. godine potpisao Sporazum o zajedničkom razvoju projekta s konzorcijem TransUnion CRIF Decision Solutions LLC (TUC), a za partnera koji će dati infrastrukturu za ostvarivanje projekta odabrana je Financijska agencija (FINA).
S konzorcijem se trenutno dogovaraju završni detalji licencnog ugovora za upotrebu platforme koja se uspješno koristi već godinama u nizu zemalja Europske unije te zadovoljava tamošnjim standardima, a čijim će se potpisivanjem moći krenuti i u završni dio tehničke izrade registra, zaključio je Bohaček.