"Ova privatizacija na entitetskoj razini a potom i sve ono što iz nje proizilazi, zapravo je jako problematična i pretvorila se u pljačkašku rasprodaju društvenih dobara BiH", kazao je Halilović u intervjuu što su ga u srijedu objavile sarajevske "Jutarnje novine".
Ovakvo stajalište, po njegovim riječima, razlogom je nedavnog sukoba u Vladi Federacije BiH kada su ministri iz Stranke za BiH (SBiH), čiji je Halilović predsjednik, zatražili izmjene entitetskog zakona o privatizaciji i reviziju do sada provedene privatizacije.
Taj prijedlog, pojasnio je Halilović, trebao bi ispraviti barem neke slabosti privatizacije kada se dešavalo da "preko nekih tvrtki u BiH neke državne tvrtke iz drugih zemalja bez i jedne marke dolaze do najvažnijih i najvrednijih resursa države BiH".
Na pitanje može li potvrditi kako se pritom misli na HT Zagreb, Halilović je kazao: "Da. Radi se o HT Zagreb koja je državna tvrtka".
Visoki bosanskohercegovački dužnosnik je dodao kako na taj način "oni realiziraju ratne ciljeve koje nisu mogli postići drugim sredstvima".
T-HT, koji je suvlasnik HT Zagreb i tvrtke Eronet, te Mobilkom Austria izravno su zainteresirani za ulaganje u mobilnu telefoniju u BiH.
T-TH je Vladi Federacije ponudio prenošenje dijela vlasničkog udjela u HT Mostar, dok je austrijska tvrtka ponudila izravna ulaganja. Pri tom obje tvrtke imaju za cilj koristiti treću GSM licencu koju je nedavno dobio HT Mostar.
Prema nagađanjima lokalnih medija, Stranka za BiH, čiji je Halilović formalni predsjednik, a čelnik joj je zapravo Haris Silajdžić, preko svojih ministara u federalnoj vladi lobira za austrijski Mobilkom, dok se neki ministri iz Stranke demokratske akcije zalažu za ponudu T-HT-a.
Nakon nedavne sjednice federalne vlade održane u Mostaru pojavile su se pretpostavke kako ministri iz SBiH također pokušavaju onemogućiti Croatia osiguranje u pokušaju kupnje Sarajevo osiguranja.
Bivši ministar financija BiH i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet nedavno je upozorio kako je glavni cilj ovakve kampanje zapravo onemogućiti dolazak svježeg inozemnog kapitala u zemlji i time otvoriti prostor interesnim skupinama unutar BiH da za malo novaca kupe profitabilne domaće tvrtke.