Situacija s kojom se Vlada susreće na tom području je vrlo teška, ocijenili su predstavnici Svjetske banke nakon sastanka s predstavnicima Hrvatske stranke umirovljenika (HSU).
Voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Albert Martinez i stručnjak za socijalna pitanja Philip Goldman upozorili su da će se ta izdvajanja idućih godina dodatno povećavati na uštrb drugih javnih sektora kao što su obrazovanje ili zdravstvena skrb, te će negativno utjecati na konkurentnost zemlje, povećanje poreza, inflaciju itd.
Podsjetili su da se u svijetu izdvajanja za mirovinski sustav kreću između 9 i 11 posto, a Hrvatska je sa 7,5 posto, koliko je izdvajala polovicom 90-ih, skočila na današnjih 13 do 14 posto BDP-a.
Predsjednik HSU-a Vladimir Jordan ( na slici) izjavio je nakon sastanka da umirovljenici neće odustati od svojih zahtjeva, a da su sve dosadašnje mirovinske reforme provedene bez umirovljenika.
"Gospoda iz Svjetske banke gledaju samo fiskalnu stranu, a mi smo im ukazali na ljudsku i etičku stranu položaja umirovljenika", rekao je Jordan. Istaknuo je da prosječna hrvatska mirovina iznosi 241 euro, a 600 tisuća umirovljenika prima manje od 214 eura, što je granica siromaštva.
Hrvatski umirovljenici primaju mirovinu u visini 44 posto prosječne plaće kao i u drugim zemljama EU-a, ali 44 posto nije isto u Hrvatskoj i Irskoj ili Francuskoj, jer mogućnosti tih zemalja nisu iste, upozorio je Goldman.
Glavna tema prvog susreta predstavnika Svjetske banke i HSU-a bila je problematika usklađivanja mirovina, s obzirom da je Hrvatska od prošle godine uvela sustav usklađivanja mirovina s realnim rastom plaća.
Predstavnici Svjetske banke nisu htjeli sugerirati koji bi model Hrvatskoj bio najpovoljniji jer o tome trebaju odlučiti Vlada i socijalni partneri, već su iznijeli sve prednosti i mane postojeća tri modela.
Goldman je istaknuo da usklađivanje s plaćama znači veće mirovine, ali i nova izdvajanja iz BDP-a, što dodatno opterećuje gospodarstvo.
Drugi model, usklađivanje s rastom troškova života i plaća, Hrvatska je napustila lani, na inzistiranje umirovljeničkih udruga koje su se žalile da mirovine sve više zaostaju za plaćama.
Goldman, međutim, ističe da su u Svjetskoj banci Hrvatsku smatralo modelom za cijelu regiju jer je postigla ravnotežu između fiskalne opterećenosti i primjerenosti mirovina.
Treći je model usklađivanje mirovina s troškovima života koji primjenjuju mnoge europske zemlje, a njime se zadržava kupovna moć umirovljenika, kazao je Goldman.