Od 1.500 osoba ispitanih u listopadu, na pitanje koji bi kandidat bio skloniji interesima Rusije, njih 20 posto odabralo je Kerryja, 13 posto Busha, 5 posto je kazalo da bi to bio "netko drugi", 18 posto da bi to bio "bilo koji kandidat", a 29 posto kazalo je "nijedan od njih dvojice".
Na pitanje nije željelo odgovoriti 15 posto ispitanika.
Ruski predsjednik Vladimir Putin javno je podupro Busha izjavivši čak sredinom listopada da bi poraz aktualnog predsjednika značio pobjedu za teroriste u Iraku.
Investicijsko poduzeće Renaissance Capital sa sjedištem u Moskvi ocijenilo je u svome izvješću da američki predsjednički izbori ne bi trebali znatnije utjecati na rusko gospodarstvo no Busheva pobjeda ostavila bi više slobode Putinu u unutarnjim pitanjima te pitanjima koja se tiču prostora bivšeg Sovjetskog saveza. Njegova bi pobjeda, nadalje, ubrzala ulazak Rusije u Svjetsku trgovinsku organizacija i očuvala bi visoke cijene nafte koje znatno pridonose ruskome rastu.
Demokratska administracija mogla bi, prema istome poduzeću, smanjiti potrebe za ruskom naftom namećući štednju energije. Kerryjeva pobjeda značila bi usvajanje i manje agresivne vanjske politike, a to ruskome naftnom poduzeću Loukoil omogućilo da razvije svoje aktivnosti u Iraku.