Mnogi od svjetskih čelnika koji su podržavali američku invaziju na Irak, poput talijanskog premijera Silvija Berlusconija ili japanskog Junichira Koizumija, žele da George W. Bush bude ponovno izabran na izborima koji će se u SAD-u održati 2. studenoga.
Berlusconi je možda najglasniji kao zagovornik Bushove pobjede u Europi, javlja agencija Reuters.
U Aziji Koizumi otvoreno podržava Busha i strahuje da bi Kerry mogao inzistirati na pokretanju izravnih pregovora sa Sjevernom Korejom.
Međutim, čak i britanski premijer Tony Blair, glavni američki saveznik u Europi, ima razloga razmisliti dva puta o potpori Georgeu W. Bushu. Politički analitičari smatraju da on možda nikada više neće moći obnoviti svoj položaj u Europi, dok god je Bush u Bijeloj kući.
"Zapravo britanskom premijeru treba pobjeda Johna Kerryja. Demokrat u Bijeloj kući omogućit će mu priliku da uravnoteži britanski odnos s Europom i SAD-om", kazao je analitičar Philip Stevens.
Neki drugi, protivnici rata u Iraku, poput francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, iako to neće reći otvoreno, žele da se okončaju četiri godine jednostrane američke globalne politike pod Bushom i pobjedu demokratskog kandidata Johna Kerryja.
Druge velike sile, poput Kine i Rusije, sklone su statusu quo, i žele da na vlasti u SAD-u ostane netko koga poznaju, a ne netko koga ne znaju, prenosi Reuters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, protivnik rata u Iraku, nedavno je jasno dao do znanja da želi da Bush pobijedi. Ruskog predsjednika brine da bi Kerry mogao pojačati pritisak na njega zbog nedostatka demokracije u Rusiji, ali i zbog pitanja Čečenije.
Što se tiče Afrike, iako ni jedan drugi američki predsjednik nije učinio više za najsiromašniji kontinent od Busha, ona se nada pobjedi Johna Kerryja. I to ne zbog toga što Kerry predstavlja, nego jednostavno zato jer nije Bush.
Mnogi se nadaju barem malim promjenama, smatrajući da čak i to može pomoći u odnosima među saveznicima koji se protive ratu u Iraku i koji ne žele prihvatiti Washington kao globalnog vođu.
Američka invazija na Irak 2003. godine bila je ključni trenutak Bushovog predsjedničkog mandata za mnoge svjetske čelnike. No, to je kod arapskih čelnika donijelo odluku da u Bijeloj kući ne žele više nekoga koga znaju.
Drugi ključni čimbenici su rat protiv terorizma kojeg je Bush proglasio poslije 11. rujna, zatim američko protivljenje Protokolu iz Kyota i odbijanje da prizna Međunarodni kazneni sud.
Politički analitičari smatraju da su velike promjene u tim pitanjima slabo vjerojatne, bez obzira na to tko pobijedi, i ne očekuju da će Kerry u slučaju pobjede napustiti tradicionalno savezništvo SAD-a s Izraelom na Bliskom istoku.
No, unatoč tome ispitivanja javnog mišljenja u Izraelu pokazala su da Bush tamo uživa golemu potporu jer ga Izraelci smatraju najvećim saveznikom kojeg su ikada imali u Bijeloj kući.
Palestinci, s druge strane, iako su ga podržavali na početku mandata, sada mu se žestoko protive. Unatoč tome, njihova potpora Kerryju vrlo je oprezna.
Iranski dužnosnici voljeli bi američke predsjedničke izbore promatrati kao izbor između lošeg i goreg, ali je malo vjerojatno da žele Kerryjevu pobjedu. Nije velika vjerojatnost da će Kerry oslabiti pritisak na Iran, koji će ostati ključni politički izazov za pobjednika izbora 2. studenoga.