Potporu Vladinu prijedlogu najavio je SDP-ovac Ivica Pančić, bivši ministar branitelja, rekavši da se novi zakon "u najvećem dijelu temelji na važećem zakonu koji je donijela bivša vlada". Ipak, zauzeo se da se u zakon uvrste kontrolni mehanizmi koji bi, kaže, onemogućili da se nerealno povećava broj branitelja.
HNS-ovu potporu zakonu u prvom čitanju najavio je Željko Kurtov, složivši se s tvrdnjama predsjednika Udruga stopostotnih ratnih invalida Đure Glogoškog da bi iz zakona trebalo izdvojiti pripadnike narodne i civilne zaštite te vatrogasce.
Kurtov i Glogoški smatraju da bi prava za pripadnike narodne i civilne zaštite te vatrogasaca koji su sudjelovali u ratu trebalo regulirati posebnim zakonom o sudionicima Domovinskog rata.
"Jedno je biti branitelj na terenu s puškom u ruci, a drugo popravljati krovove", rekao je Kurtov, upozorivši da bi uvrštavanje tih kategorija pod braniteljski status moglo uzrokovati "ogromno povećanje broja branitelja".
Mogućnost takvog povećanja odbacio je državni tajnik u Ministarstvu branitelja Tomislav Ivić, ustvrdivši da je većina pripadnika narodne zaštite kasnije otišla u rat te da već imaju status branitelja.
Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih branitelja Tom Kućinari rekao je da bi se u zakon, po predloženom, trebalo uvrstiti tek oko šest tisuća pripadnika narodne zaštite, ali samo onih koji su bili naoružani.
Predsjednik Odbora, 'pravaš' Vlado Jukić nije krio nezadovoljstvo predloženim zakonom. "Ne može se govoriti o tako velikom vraćanju prava branitelja u odnosu na važeći zakon ako je predviđeno povećanje izdvajanja za branitelje od samo tri posto", kazao je.
Potpuno nezadovoljstvo zakonom izrazio je jedino predstavnik Merčepove udruge dragovoljaca, koja i dalje inzistira da najniža mirovina za branitelje iznosi 60 posto prosječne plaće, a ne 45 kako predlaže Vlada, kao i da se povlastica za uvoz automobila vrati svim braniteljima koji to pravo nisu iskoristili.
Iz Udruge branitelja dragovoljaca Domovinskog rata poručili su da se status dragovoljca ne bi trebao vezivati uz sto dana provedenih na ratištu, te predložili da status logoraša mogu dobiti sve osobe koje su u srpskim logorima provele i manje od tri dana.
Na te je prijedloge reagirao Ivić, rekavši da zakon nije mogao odražavati "skup želja, već realne mogućnosti države", izrazivši uvjerenje da će za nekoliko godina te mogućnosti biti i veće.